Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Novi Sad
  • Bačka Palanka
  • Bačka Topola
  • Bečej
  • Beograd
  • Inđija
  • Kragujevac
  • Leskovac
  • Niš
  • Pančevo
  • Ruma
  • Sombor
  • Stara Pazova
  • Subotica
  • Vršac
  • Zrenjanin

IT programira 100.000 novih radnih mesta

22.11.2016. 20:26 21:52
Piše:

Srpska industrija softvera na svetskim listama je između 30. i 50. mesta, što je najbolji rezultat srpske privrede, navedeno je u Strategiji razvoja industrije informacionih

 tehnologija za period 2017–2020. godine, koju je pre nekoliko dana usvojila Vlada Srbije. Izvozni prihodi od IT usluga su od 2008. do 2015. godine utrostručeni, a prihodi od kompjuterskih usluga povećani su četiri puta.

Potrebno je iskoristiti proizvodne i izvozne kapacitete za dalji doprinos srpske privrede kroz poboljšanje uslova poslovanja domaćih IT kompanija, podsticanje osnivanja novih IT preduzeća i proizvodnje sopstvenih proizvoda i na tome će Vlada Srbije raditi u naredne tri godine. Procena je da bi se u Srbiji do 2020. godine moglo otvoriti od 50.000 do 100.000 novih radnih mesta u sektoru informacionih tehnologija, ali da postoji veliki nedostatak IT stručnih kadrova. Zbog toga je neophodno ulaganje i podrška razvoju IT kadrova da bi se iskoristile mogućnosti za zapošljavanje.



Danas u Srbiji u IT industriji posluje blizu 2.000 preduzeća, a broj zaposlenih dupliran je s 10.000, koliko je bilo 2006, na 20.000. Takođe, dupliran je i poslovni prihod na više od 1,5 milijardu evra. Godišnje se osniva 200 IT firmi. Prosečna IT firma ima manje od deset radnika i godišnji prihod po zaposlenom je 80.000 evra, a najuspešnija je programerska delatnost.



Po podacima Privredne komore Srbije za prošlu godinu, Srbija ulaže 62 evra po stanovniku u IT industriju, što je na nivou Bugarske i Rumunije. Poređenja radi, Hrvatska ulaže 200 evra po stanovniku, dok je prosek u Evropskoj uniji 800 evra. Svetski ekonomski forum izneo je podatak da je Srbija u vrhu zemalja iz kojih najviše odlaze stručnjaci upravo iz IT oblasti, kao i iz oblasti elektrotehnike, mašinstva i medicine.



U Strategiji za naredne tri godine, koju je Vlada usvojila, najavljuje se veća podrška za IT preduzetništvo i start-ap projekte, podsticajna poreska politika, podrška nastupu na stranim tržištima, unapređenje pravnog okvira i kadrovskih potencijala i promocija srpske industrije informacionih tehnologija. Podrška razvoju start-ap eko-sistema, kao jedna od prvih mera, ima za cilj udruživanje, bilo kao IT klasteri, habovi ili tehnološki inkubatori da bi se povećala njihova sposobnost da podrže osnivanje i ubrzani razvoj većeg broja novih privrednih subjekata u oblasti IT-a. Država će obezbediti finansijsku podršku tehnološkim inkubatorima. Tehnološki parkovi izgrađeni u Beogradu i Novom Sadu, novcem Evropske investicione banke, a očekuje se izgradnja i u Nišu. Oni u svom delu treba da imaju deo adaptiran i stavljen na raspolaganje tehnološkim inkubatorima i IT klasterima i zajedničke radne prostore pod beneficiranim uslovima zakupa.



Država će i poreski podsticati ulaganje u istraživanje i razvoj. U narednom periodu razmotriće se potreba za izmenama poreske politike čija bi svrha bila podsticaj razvoja IT sektora. Uzeće se u obzir uslovi koji postoje u drugim zemljama čija poreska politika doprinosi da IT kompanije svoje poslovanje baziraju u svojim državama, a ne u nekim stranim. Država će pokrivati troškove nastupa naših IT kompanija na inostranim tržištima, a posebna podrška biće izražena u primeni informacicionih tehnologija u procesu modernizacije poslovanja u svim privrednim granama.



LJ. Malešević

 

Više kvote za upis studenata



Broj stručnjaka informatičkih i srodnih profila je dugoročno glavni limitirajući faktor ukupnog razvoja IT industrije u Srbiji pa će se bez odlaganja preduzeti mere, kako u oblasti formalnog obrazovanja, tako i putem dokvalifikacija, prekvalifikacija i kontinuiranog učenja da bi se ubrzao trend povećanja broja IT stručnjaka. Zbog toga će se omogućiti podsticanje povećanja broja studenata koji se firnansiraju iz buyeta u oblasti IT na visokoškolskim ustanovama, ali će se dodatno ulagati u oblasti informatičkog obrazovanja i u srednje škole i gimnazije. Radiće se i dokvalifikaciji, prekvalifikaciji i kvalifikaciji nezaposlenih za čijom profilom ne postoji interesovanje na tržištu rada.

Piše:
Pošaljite komentar