Gazde ne plaćaju, a radnici ćute
Nijedan radnik se tokom 2015. nije obratio Inspekciji rada zbog neisplaćene uvećane zarade za rad na neradni dan nekog državnog praznika. To ne znači da su poslodavci
u Srbiji poštovali zakon, već da zaposleni ne znaju da mogu da traže pomoć inspektora u takvim slučajevima ili ne smeju da to učine. Jedini način da se poštuje procedura jeste odgovornost gazde ili hrabrost radnika da presavije tabak. Po istraživanjima sindikata, najugroženiji su oni koji rade kod privatnika, i to najčešće u trgovini i tekstilnoj industriji. Za njih su u 90 odsto slučajeva praznične dnevnice i dalje samo mrtvo slovo na papiru.
Kako objašnjavaju u Inspektoratu za rad, članom 108 Zakona o radu propisano je da zaposleni ima pravo na uvećanu zaradu u visini utvrđenoj opštim aktom i ugovorom o radu, i to za rad na dan praznika koji je neradni dan najmanje 110 odsto od osnovice.
Državni praznici Republike Srbije su Nova godina, Dan državnosti – Sretenje, Praznik rada, Dan pobede i Dan primirja u Prvom svetskom ratu. Osim državnih praznika koji se praznuju neradno, u skladu sa članom 5 radno se praznuju Sveti Sava – Dan duhovnosti (27. januara), Vidovdan – spomen na Kosovsku bitku (28. juna), Dan sećanja na žrtve Holokausta, genocida i drugih žrtava fašizma u Drugom svetskom ratu (22. aprila) i Dan sećanja na srpske žrtve u Drugom svetskom ratu (21. oktobra).