Država spustila prag za dobijanje investicionih subvencija
Za podsticanje direktnih investicija iz srpskog budžeta ove godine biće isplaćeno 11 milijardi dinaraa, dok je prošle godine za ovu namenu opredeljena
8,1 milijarda. Ako sve bude išlo po planu, novi poslovi koji će uz pomoć države biti pokrenuti, stvoriće 20.000 radnih mesta kojima će se pridužiti i oko 3.000 ugovorenih prošle za ovu godinu.
Ministar privrede Goran Knežević potvrdio je da je tokom prošle godine država podržala 21 investiciju vrednu više od 220 miliona evra i da su one donele 15.000 radnih mesta.
- U 2017. godini očekujem više od 20.000 novih radnih mesta. Pored novih zapošljavanja, investicije nam donose i nove tehnologije, nova znanja koja su nam preko potrebna ukoliko želimo da idemo napred i budemo konkurentni. Da bismo sve to postigli, doneli smo odluku da je potrebno unaprediti Uredbu o privlačenju investicija, posebno spuštajući pragove da i oni mali investitori mogu da konkurišu za podsticajna sredstva – rekao je Knežević.
Prema odluci o kojoj ministar Knežević govori, od ove godine na podsticaje mogu da računaju i mali ulagači u devastiranim područjima. Naime, državnu pomoć će dobijati i oni investitori koji izdvoje 100.000 evra i zaposle 10 radnika. U četvrtoj grupi razvijenosti opština treba uložiti 200.000 evra i angažovati 20 radnika da bi se dobila pomoć države, dok je prag za treću kategoriju lokalnih samouprava 300.000 evra i 30 radnika. Druga kategorija podrazumeva ulog od 400.000 evra i 40 radnika, a prag za najrazvijenije je ulaganje od pola miliona evra.
Već novim Zakonom o ulaganjima smanjili smo kriterijume kako bismo omogućili domaćim kompanijama da pristupe podsticajnim sredstvima. Iako smo imali domaće investitore u prošloj godini, kao što su “Bekament” u Aranđelovcu ili “Fos” u Surdulici, dodatnim umanjenjem kriterijuma nadamo se da ćemo još više pomoći domaće firme da se razvijaju i budu konkurentne stranim. Tako da će oni koji mogu da investiraju 100.000 evra i zaposle 10 radnika sada dobiti šansu – objasnio je Knežević.
Ovo spuštanje kriterijuma od strane države veoma je važno za domaće kompanije, jer prethodnih godina one jednostavno nisu mogle da se “takmiče” sa stranim zato što nisu imale tolike sume novca za investicije. Koliko je to važno, najbolje ilustruje činjenica da je prošle godine od ukupno 28 investicija koje je država podržala njenu pomoć dobilo svega tri domaće firme, odnosno od ukupnih 92,9 miliona evra odobrenih subvencija, svega 2,57 miliona evra je otišlo srpskim investitorima. Prema statistici Ministarstva privrede sa prošlogodišnjih 92,9 miliona evra podržano je zapošljavanje 17.873 radnika, a od toga svega 395 kod domaćih ulagača. Kada je iznosi podsticaja podele sa novozaposlenima proizilazi da svako radno mesto kod stranih investitora u proseku košta 5.198, a kod domaćih investitora svega 1.353 evra.
Prema nedavno usvojenoj Uredbi o podsticaju, država će ove godine investitorima davati od 3.000 do 7.000 evra na ime subvencija za radna mesta. Član Asocijacije MSP i vlasnik konfekcije “ Modus”, Milan Knežević smatra da ni spuštanje praga iznos investiranja kao uslov za dobijanje državne pomoći neće mnogo poboljšati položaj domaćim privrednicima za pokretanje novih projekata i proširenje postojećih kapaciteta.
- Od oko 90 miliona evra podsticaja koje je država dala prošle godine za zapošljavanje, samo oko 3 procenta otišlo je domaćim firmama. Neka nama malim preduzetnicima, za svakog novozaposlenog daju iznose koji dobijaju strani investitori i mi ćemo za godinu dana zaposliti sve nezaposlene u Srbiji – ocenio je Knežević.
Ljubinka Malešević
Iz prošle godine prebačeno šest projekata
Do sada je država potpisala 37 ugovora , a u ovoj godini očekuje se završetak najmanje šest projekata koji će zaposliti 2.570 ljudi. Pored tih prošle godine započetih projekata, nova Uredba Vlade Srbije o podsticajima i subvencijama treba da doprinese otvaranju još 20.000 radnih mesta. U ovoj godini započeto će završiti pirotski “ Tiger tajers”, NCR Beograd će završiti dva projekta, zatim “Banja komerc bekament” Aranđelovac, “Aster tekstil” Niš i “Srejt nova” Stara Pazova.