Vulin: U maju 8.000 zahteva za azil, to je seoba naroda
Srbija je u maju ove godine primila više od 8.000 zahteva za azil, što je u odnosu na prošlu godinu povećanje za više od 70 odsto, izjavio je danas ministar za rad, zapošljavanje, boračka
i socijalna pitanja Aleksandar Vulin i ocenio da je to "seoba naroda".
"Ovo nije ekonomski i nije politički problem, ovo je seoba naroda", rekao je Vulin na partnerskom sastanku sa UNHCR posvećenom problemu migranata i izbeglica, na kome je izneo podatak da je Srbija jutros izdala 626 potvrda za tražioce azila u Prihvatnom centru u Preševu.
Precizirao je da Srbija ima blizu 60.000 ljudi koji su izrazili nameru za traženje azila.
Vulin je poručio da problem migranata nije nastao u Srbiji i da u Srbiji ne može ni biti rešen, te da je Srbiji potrebna pomoć - u hrani, lekovima, u smislu povećanja broja lekara, prevodilaca, a više od svega da se napravi plan i strategija šta sutra.
Vulin je kazao da će Srbija moći da odgovori povećanju broja azilanata u narednim danima i nedeljama, ali da je sve teže, jer je sve više ljudi koji traže hranu i lekove.
"U pitanju su nedelje, od predstavnika međunarodne zajednice očekujemo da će brzo reagovati", naveo je Vulin, uz napomenu da nijedno lice koje zatraži pomoć u Srbiji neće ostati bez pomoći, medicinske nege, hrane.
"Možemo da se nosimo sa ovim problemom, ali ne možemo bez opšteg političkog dogovora. To je ono što mi tražimo. Mi u isto vreme imamo zahteve da hermetički zatvorimo svoje granice, a sa druge strane da omogućimo svakoj izbeglici da dobije prostor na teritoriji Srbije", rekao je Vulin, navodeći da se Srbija sa tim problemom nosi na najbolji mogući način.
Dodao je da je povećan i broj maloletnih tražioca azila, a da ima i onih koji dolaze bez pratnje roditelja, pa se zapitao kako je moguće da su oni tek primećeni u Srbiji, a u međuvremenu su prošli nekoliko zemalja EU.
Srbija pruža pomoć mirgantima ali očekuje pomoć Evrope
Ministar unutrašnjih poslova Nebojša Stefanović izjavio je danas u Luksemburgu da Srbija, kao odgovorna država, pruža utočište, zdravstvenu i svaku drugu zaštitu tražiocima azila i da očekuje pomoć Evrope.
"Štiteći našu granicu posredno štitimo i granice EU. Sve mere koje smo do sada preduzeli pokazuju da prihvatamo svoj deo odgovornosti za upravljanje mešovitim migracionim tokovima", rekao je Stefanović na sastanku ministara pravde i unutrašnjih poslova.
On je dodao da Srbija kroz konkretne aktivnosti i kroz saradnju sa zemljama članicama EU radi sve da omogućimo migrantima neophodnu pomoć.
Ministar je tokom sastanaka sa nekoliko kolega iz država članica EU ali i drugih zemalja, rekao da očekuje pomoć Evrope zato što to, kako je naveo, nije pitanje koje se tiče samo Srbije i njenih građana, već je Srbija zemlja kroz koju se migranti kreću kako bi došli do neke od zemalja zapadne Evrope, saopšteno je iz MUP-a.
Napomenuvši da najveći broj migranata pre dolaska u Srbiju prolazi teritoriju EU - Bugarsku i Grčku, Stefanović je istakao da su uporedo sa povećanim prilivom iregularnih migranata, pojačane kontrole na graničnim prelazima.
Prema njegovim rečima, tokom ove godine nameru za traženjem azila u Srbiji izrazilo je 41.864 ljudi, dok je zvaničan zahtev podnelo samo 388, a u centrima za azil dnevno ne boravi više od 400 osoba, dok su smeštajni kapaciteti predviđeni za oko 800 ljudi.
Taj podatak, kako je rekao, jasno ukazuje da Srbija nije krajnja destinacija migrantima.
Ministar Stefanović je precizirao da je u prvoj polovini 2015. godine na graničnim prelazima otkriveno 20.104 pokušaja nezakonitog prelaska državne granice, što je za oko 800 odsto više u odnosu na isti period prethodne godine.
"U prvih šest meseci samo je u ilegalnom prelasku srpsko-mađarske granice sprečeno 7.633 lica i podneto je 7.083 prekršajnih prijava, što je tri puta više nego tokom cele 2014. godine", rekao je Stefanović.
Stefanović u Luksemburgu sastao i sa evropskim komesarom zaduženim za migracije i unutrašnje poslove Dimitrisom Avramopulosom, sa kojim je razgovarao o rešavanju pitanja lažnih azilanata.
Dogovoreno je da se uloži više napora i da se snažnije i zajednički pristupi prevazilaženju ovog problema.
Ministar Stefanović imao je i bilateralni sastanak sa ministrom spoljnih poslova, migracija i azila Luksemburga Žanom Aselbornom, koji je rekao da će pružiti punu podršku Srbiji u otvaranju pregovaračkih poglavlja sa EU.
Ukazavši da se pritisak na srpsku granicu pojačava iz meseca u mesec, Stefanović je tokom sastanka sa evropskim ministrima policije, istakao da je MUP Srbije pojačao policijske aktivnosti na ulaznim tačkama na teritoriju Srbije, prvenstveno na srpsko-makedonskoj granici, ali i na granicama sa Mađarskom i Bugarskom.
"U cilju što bolje zaštite zelenog pojasa angažovane su dodatne snage granične policije i Žandarmerije, uz svu raspoloživu opremu", dodao je Stefanović precizirajući da je u tom pojasu prema Mađarskoj, Makedoniji i Bugarskoj raspoređeno više stotina policajaca, kao i da se tokom noći koristi oko 30 termovizijskih vozila i ručnih termovizija.
Zahvalivši kolegama iz Nemačke, Austrije i Mađarske na pomoći u ljudstvu i opremi za zaštitu srpske granice sa Makedonijom, Stefanović je rekao da očekuje da će konferencija pružiti jedinstven evropski odgovor na pitanja koji je zvaničan stav prema azilu.
Srpski ministar očekuje i odgovor o tome kakva je politika prema ljudima koji u velikom broju dolaze iz ratom zahvaćenih zemalja.
(Tanjug)