Transplantaciju čeka 2.000 ljudi, ove godine urađena jedna
BEOGRAD: U Srbiji je ove godine urađena jedna transplantacija, a na listi čekanja nalazi se 2.000 pacijenata koji su, prema rečima predsednice Udruženja "Donorstvo je herojstvo" Ivane Jović, očajnici, jer su izgubili nadu da će im taj poziv uslediti.
Jović je na dijalizi dve godine, godinu i po je na listi čekanja za transplantaciju, a kako je majka deteta od četiri i po godine, zaposlena je i uz to svakog drugog dana provodi pet i po sati na dijalizi, kaže za Tanjug da proživljava agoniju, jer ne uspeva normalno da funkcioniše i sve obaveze uklopi.
Navodi i da je tema transplantacije nepoznata u društvu i da je potrebna nacionalna kampanja koja uključuje i podršku Crkve, koja bi građanima preko doktora, pacijenata, medija, ukazala na to da moždanu smrt konstatuje konzilijum od najmanje osam lekara i da nade za tog čoveka nema, a može da spasi osam drugih života.
Pre korone, kako kaže, rađeno je do 60 transplantacija, jer je u Srbiji do 2018. godine postojao Zakon o donorskim karticama.
"Čak i sa tim zakonom, kada bi se pojavio pacijent kojem je konstatovana moždana smrt, lekari su pitali porodicu za donaciju organa", kazala je Jović, dodajući da je novi Zakon o transplantaciji isti kao i u drugim evropskim zemljama i podrazumeva da se pita porodica.
Kako ističe, zato je i bitna nacionalna kampanja i da se priča unutar porodica.
Jović trenutno prikuplja preko fondacije "Budi human" novac da ode na transplantaciju u Belorusiju, a kako kaže, na to se odlučila iz očaja.
"To je poraz. Da je nešto krenulo da se radi, da je urađeno pet transplanticija ove godine, rekla bih odlično je, počelo je da se radi, sačekaću - sada je u Božijim rukama. S obzirom da se to ne dešava, a imam dete kojem je potrebna majka, započela sam da sakupljam novac", ispričala je Jović.
Navodi da se transplantacije tamo često rade, tako da ima i pacijenata iz Republike Srpske kojima država i plaća te operacije.
"Naša država ako neće, ako ne može da radi transplantacije, neka plati svojim građanima u inostranstvu, jer sramota je da prosimo za transplantacije koje se rade već 50 godina", navodi Jović i dodaje da se transplantacije najviše rade u katoličkim zemljama. jer imaju veliku podršku i crkvene zajednice.