Stres i životna neizvesnost vode do depresije i bolesti duše
NOVI SAD: Zbog sve više stresnih momenata, životne neizvesnosti, kao i ekonomske situacije, dolazi do razvoja raznih psihopatoloških stanja, a psiholog Aleksandar Šibul kaže kako je najprisutnija depresija, potom anksioznost i stalna uznemirenost.
Savremeni zapadni čovek postao je veoma anksiozan i napet, skoro do ivice pucanja, smatra Šibul, pa tako i često dolazi do konflikata zbog „sitnica“, koje su u stvari samo kap vode koja preliva čašu. Mali broj ljudi se nosi na konstruktivan način sa svakodnevnim izazovima, a većina reaguje kroz agresiju ka spoljnem svetu ili depresiju, što je vid agresije zarobljen i usmeren ka sebi.
Naša ličnost je kombinacija gena, porodičnog nasleđa - predaka i iskustva nastalog kroz interakciju sa sobom i okolinom. Takva kompleksna dinamika stvara osobu koja je sposobna da se adaptira i da na zdrav i konstruktivan način ide kroz život, razume se kroz stalno prisustvo patnje i raspetosti svoga bića, ali se pored svega toga proces individuacije ne zaustavlja. Kada stanemo s razvojem, onda nas stihija života vodi kroz nesagledive urvine koje nam samo povećavaju bol i patnju, za koju nemamo rešenja. Tako nastaje negativan, neadaptibilan tok života koji vodi ka bolesti i nemogućnosti da se na samostalan način izborimo s očekivanjima okoline i sopstvenim željama. Depresija je najviše prisutna, potom anksioznost i stalna uznemirenost. Sve više stresnih momenata, životne neizvesnosti i, naravno, ekonomska situacija, utiču na razvoj raznih psihopatoloških stanja, smatra Šibul.
U gradovima i kod obrazovanijih ljudi stigmatizacija ovih pacijenata je veoma mala, pre svega zato što danas postoji brza razmena informacija zahvaljujući virtualnoj stvarnosti.
Dobra strana je što se stručnjaci za mentalno zdravlje sve više uključuju u razne projekte koji imaju za cilj da deluju preventivno i da ukažu na značaj pomoći koju psihijatri i psiholozi mogu da pruže, napominje Šibul i dodaje kako je ključ mentalnog zdravlja u motivu da se razvijamo konstantno i da, kada naiđemo na prepreku, zatražimo stručnu pomoć, jer sami sebe iz jame ne možemo da izbavimo.
Svetski dan mentalnog zdravlja obeležava se 10. oktobra, a Institut za javno zdravlje Vojvodine tim povodom organizuje Treći Festival mentalnog zdravlja čiji slogan je „Kako smo u svetu koji se menja?“. Festival će se održati na više lokacija u Novom Sadu i okolini od 10. do 25. oktobra 2018. godine, u saradnji s više od 40 partnerskih ustanova i organizacija. Festival je podržala Gradska uprava za zdravstvo Grada Novog Sada.
Otvaranje Festivala je danas, u 19 časova u knjižari “Bulevar buks”, Bulevar Mihajla Pupina 6 u Novom Sadu, gde će biti održan okrugli sto “Šta nam je potrebno za bolje mentalno zdravlje?“.
O položaju mentalnog zdravlja u našem društvu i perspektivama za njegovo unapređenje govoriće specijalista psihijatrije dr Slađana Ralević, doktor psiholoških nauka prof. dr Vesna Gavrilov Jerković, pravnik Marko Miličević, specijalista psihijatrije i sudske psihijatrije mr Josip Dadasović, socijalna radnica Anđelka Privulović, doktor psiholoških nauka prof. dr Veljko Jovanović, najavljuju u Institutu i napominju da nije potrebna prijava za dolazak na okrugli sto.
Festival mentalnog zdravlja održava se od 2016. u Novom Sadu i okolini i uključuje saradnju Instituta za javno zdravlje Vojvodine i ustanova i organizacija koje se bave unapređenjem i zaštitom mentalnog zdravlja i blagostanja stanovništva. Tom prilikom, pokreću se važne društvene teme, preispituje po ložaj mentalnog zdravlja u (našem) društvu, a našim sugrađanima svih generacija nude se brojni besplatni psihološki i kreativni sadržaji, najavljuju iz Instituta za javno zdravlje Vojvodine.
Festival mentalnog zdravlja uključuje brojne aktivnosti, za sve generacije, a posetioci će moći da učestvuju i posete četiri izložbe, 13 radionica, dva okrugla stola, tri filmske projekcije, osam predavanja, šest tribina, kao i rekreaciju, pozorišnu predstavu i igranku.
LJ. Petrović