Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Novi Sad
  • Bačka Palanka
  • Bačka Topola
  • Bečej
  • Beograd
  • Inđija
  • Kragujevac
  • Leskovac
  • Niš
  • Pančevo
  • Ruma
  • Sombor
  • Stara Pazova
  • Subotica
  • Vršac
  • Zrenjanin

ORILO SE ISPOD DINARE U Strmici Sijelo Tromeđe čuva tradiciju KRAJIŠKIH SRBA; Volim Bosnu u srcu mi Lika, Dalmacijo ljubavi velika

25.07.2023. 10:36 10:52
Piše:
Izvor: Savez Srba iz regiona

Treća subota u julu je, kao i ranijih godina, bila rezervisana za Sijelo Tromeđe u Strmici. Manifestacija koja neguje folklornu tradiciju Srba na specifičnom geografskom i kulturnom prostoru Bosne, Like i Severne Dalmacije, već godinama važi za najznačajniji događaj koji promoviše narodne običaje, pesmu i igru i krajiških Srba.

Mnogobrojni učesnici hrle svake godine u ovo selo živopisne prirode i bogate istorije, smešteno između Derala i Orlovice, na samoj granici Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

Dolaze najbolji ojkači da, na tradicionalan način, bez muzičke pratnje, međusobno ukrste glasove i time odmere snage. Tu se mogu videti i neki davno zaboravljeni instrumenti, bogate nošnje, vrsni izvođači na diplama, guslama, dvojnicama, čuti davno zaboravljene zdravice. Dođe i veliki broj posetilaca iz čitavog sveta da se baš naovom mestu vide, pozdrave i uživaju u svojevrsnom folklornom vremeplovu. Tako je bilo i ovog puta.

Program je kao i svake godine otvorila himna sabora „Volim Bosnu u srcu mi Lika, Dalmacijo ljubavi velika“ u izvođenju domaćina, muške pevačke grupe „Strmica“. Prisutne je potom pozdravila Anja Šimpraga, potpredsjednica Vlade Republike Hrvatske koja je naglasila neophpodnost čuvanja običaja i tradicije Srba na tim prostorima.

Unačkim gluvim kolom predstavile su se komšije iz Drvara, Kulturno – umetničko društvo „Mira Lukač“. Ovo društvo redovni je učesnik Sabora, postoji već 99 godina i od pre nekoliko godina nosi ime svoje legendarne koreografkinje koja je zaslužna za mnoga kola inspirisana krajiškom tradicijom. Mira Lukač radila je koreografoije i za druge ansamble, koji su potom osvajali nagrade na festivalima u zemlji i inostranstvu.

Neraskidive veze sa Tromeđe

Sa posebnom radošću dočekani su članovi najmlađe grupe koja učestvuje na Sijelu – „Dositej Obradović“ iz Knina. Postoje tek pet godina ali poseban aplauz dobili su jer se među njihovim članovima nalaze i deca, ujedno i najmlađi učesnici Sijela.

Nakon toga, program je odveo publiku malo severnije, gde se Ličkim kolom predstavilo Srpsko kulturno društvo „Prosvjeta“ – pododbor Korenica. Kao i svake godine, publika je oduševljeno pozdravila goste iz Beograda – KUD „Nikola Tesla“ koji se više puta u toku programa pojavljivao na sceni igrajući „Igre iz Šumadije“ i ostalih delova Srbije.

Ovo društvo je redovni učesnik Sijela, najpre zahvaljujući Strmičaninu Mirku Amanoviću, rukovodiocu KUD-a. Interesantno je da je ovo društvo na još jedan način povezan sa Krajinom i to preko najpoznatijeg Krajišnika.

Naime, prilikom osnivanja, čelnici su pisali Nikoli Tesli u daleku Ameriku izrazivši želju da novo-oformljeno društvo ponese njegovo ime, što je Tesla ne samo sa oduševljenjem prihvatio već je poslao i idejno rešenje amblema. Tu se priča ne završava jer Tesla za proslavu desetogodišnjice od osnivanja šalje društvu koplje sa zastavom koje se danas čuva u prostorijama društva na beogradskom Dorćolu.

Najstarijim sačuvanim izvornim mješovitim ličkim kolom „Đikac“, predstavio se još jedan pododbor Srpskog kulturnog društva „Prosvjete“ iz Udbina.

Učesnica svih Sijela od obnavljanja do danas, narodni pojac Svetlana Spajić, pre svog nastupa pridružila se na sceni najpre svojim prijateljima iz Žegara, Obradu Miliću i grupi Bogatnik. Svetlana je nastupala na najprestižnijim svetskim scenama i festivalima, ali kako je sama više puta rekla, Sijelo Tromeđe ima posebno mjesto u njenom srcu i kalendaru.

 

Plaketa „Rade Matijaš“ za čuvare tradicije

Od kako je preminuo osnivač Sijela Tromeđe, Rade Matijaš, svake godine se dodeljuje plaketa za izuzetne zasluge u očuvanju tradicije i kulturnog identiteta, koja nosi njegovo ime. Ove godine, nagradu je poneo Željko Kesić, dugogodišnji član KUD-a Golubić i istoimene izvorne pjevačke grupe sa kojom je 20 godina nastupao na Sijelu Tromeđe. Trenutno je deo muške pjevačke grupe „Korijeni Bukovice“ iz Ervenika. Zahvaljujući se na nagradi, Željko je rekao da je pevao na Sijelu i u godinama kada je čekao tešku operaciju transplatacije srca. Nakon uspešne operacije i dalje se rado vraća Sijelu, koje mu je ove godine dodelilo i pomenutu nagradu.

Nizale su se potom pevačke grupe iz raznih krajeva Tromeđe: „Ćiro – Lička kaldrma“ iz Drvara, koje nosi naziv po čuvenom vozu „Ćiri“ koji je nekada uskim kolosjekom povezivao Dalmaciju, Liku i Bosnu, zatim „Zvuci Ujilice“ iz Donjeg Tiškovca, pevačka grupa Unac iz Drvara, „Baljski sokolovi“ iz Kostajnice, grupa „Plitvice“. Tradicionalno, učestvovao je i ženski hor Srpskog kulturnog društva „Prosvjeta“ iz Splita. „Šaljivim igrama iz Prnjavora“ predstavio se i KUD iz Bosanskog Grahova, koje nosi naziv najpoznatijeg stanovnika ovog bosanskog mesta, Gavrila Principa.


Promocija knjige u krajiškim Srbima u Makedoniji

Veče pre, održana je promocija zanimljive knjige „Pet ognjišta dalmatinskih kolonista“ Miloša Meljanca. Ovaj autor je predano godinama prikupljao podatke o malo poznatom delu istorije krajiških Srba koji su pre više od sto godina kolonizovani na teritoriju današnje Severne Makedonije. U knjizi koja je nedavno promovisana u Beogradu i Skoplju i pritom pohvaljena od strane stručne javnosti, opisana je teška sudbina ljudi koji su preseljeni sa svog ognjišta na novu teritoriju, toliko drugačiju od svega njima poznatog. Ko su bili ti ljudi, zašto su preseljeni i kako je izgledao njihov život na novoj zemlji, Miloš Meljanac daje odgovor u ovom monumentalnom delu koje je pobudilo veliku pažnju prisutnih posetilaca. U okviru udruženja „Od stećaka do krajputaša“, do sada je objavljeno nekoliko knjiga i dokumentarnih filmova koji otimaju od zaborava događaje iz ne tako davnih vremena. Istražujući najpre istoriju svoje porodice, Meljanac iza sebe, ovom knjigom, ostavlja još jedan vredan prilog gotovo nepoznatoj prošlosti krajiških Srba.


Za sam kraj zvaničnog dela programa, ostavljena je atraktivna „Vranjanska svita“ u izvođenju KUD-a „Nikola Tesla“ iz Beograda. Specijalan gost ovogodišnjeg sabora bila je banjalučanka Milena Plavšić koja u Srbiji ima status istaknutog umetnika. Ove godine, kao i prethodne, svi oni koji nisu mogli da dođu na Sijelo, pratili su prenos programa preko interneta. Organizatori i učesnici sa kojima smo se sreli nisu krili zadovoljstvo zbog uspešno održanog sijela i bogatog i raznovrsnog ovogodišnjeg programa.

Priča o „Sijelu Tromeđe“ počela je 16. juna 1974. godine u Domu kulture u Strmici, kada je zahvaljujući Radetu Matijašu program javno sniman za popularnu emisiju Radio Beograda „Selo veselo“. Od tada pa do danas, uz tri prekida, Sijelo Tromeđe se održalo i preraslo u najznačajniji festival koji neguje tradiciju Srba tog područja. Iz tog razloga: Vidimo se dogodine, u Strmici, na 28. Sijelu Tromeđe, poručili su organizatori.

Sledeće godine, ovaj termin prve večeri Sijela Tromeđe već sada je rezervisano za celovečernji koncert KUD-a „Mira Lukač“ iz Drvara, koje će na taj način proslaviti čitav vek postojanja.

ssr.org.rs, Jovana Marić

Autor:
Pošaljite komentar