Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Novi Sad
  • Bačka Palanka
  • Bačka Topola
  • Bečej
  • Beograd
  • Inđija
  • Kragujevac
  • Leskovac
  • Niš
  • Pančevo
  • Ruma
  • Sombor
  • Stara Pazova
  • Subotica
  • Vršac
  • Zrenjanin

OKONČANO LUTANJE DUGO VIŠE OD VEKA Slike Svetog Rafaila stigle u Bukovo

18.02.2024. 12:39 14:57
Piše:
Izvor: Privatna arhiva

Slike Svetog Rafaila Šišatovačkog s prikazima dveju sorti grožđa, za koje se više od veka nije znalo gde su, a potom ih je na aukciji u inostranstvu kupila žena poreklom iz Srbije koja živi i radi u Belgiji, na praznik Svetog Trifuna izložene su u manastiru Bukovo kraj Negotina, gde ih je 1907. godine taj svetitelj i slikar naslikao.

Želja naše sunarodnice i njenog supruga iz Brisela bila je da dva donedavno zaboravljena i izgubljena platna budu u Srbiji, a za početak u manastiru Bukovo u kom su nastala i koji u životu ove žene igra veliku ulogu jer je odrastala uz tu svetinju.

Po rečima igumana manastira Bukovo Kozme, slike su nakon svete liturgije i rezanja slavskog kolača kao i obilaska vinograda na praznik vinogradara i vinara, Svetog Trifuna, bile izložene u velikom salonu u kom je priređeno posluženje, kao i sutradan na Dan Eparhije timočke.

- Stotinak ljudi i vinara imalo je priliku da ih vidi i svi su bili radosni što smo doživeli da budu kod nas - rekao je za „Dnevnik“ otac Kozma. -  Većina zna za ovaj slučaj, o tome se otprilike oko pola godine priča. Iz sigurnosnih razloga one će stajati u našoj riznici,  ali za svaki praznik, kada se nekom drugom prilikom budemo okupljali, one će biti postavljene na vidljivo mesto. Kada ova blagočestiva žena dođe, dogovorićemo se šta dalje. Koliko znam, ove godine pošto se obeležava 190 godina Timočke eparhije biće kod nas u manastiru. Pretpostavljam da će u septembru  kada su „Dani hišćanske kulture“ u Zaječaru, biti i u tom gradu izložene.

Slike su nastale 1907. godine bašu manastiru Bukovo

Otac Kozma kaže da je za bratstvo manastira to veliko otkriće u rangu čuda. Otkrovenje im je i saznanje  da je Sveti Rafailo stvarao među zidinama svetinje  i obitavao u njoj. Čudesno je i što je Bog otkrio da ova žena,koja je dete manastira Bukovo i koja toliko voli i poštuje tu svetinju, dođe u posed slika i da se one preko nje vrate na mesto postanka.

Na praznik Svetog Trifuna izložene su u manastirskoj trpezi

-To je divno čudo, za šta  zasluge pripadaju Bogu i njoj, koja je toliko blagočestiva osoba kao i cela njena porodica. Mi smo oduševljeni i velika nam je radost što su slike kod nas. Šta će biti dalje, Bog zna i neka on o tome odlučuje. Mi ćemo se posvetiti  istraživanju kako bismo otkrili više o boravku Svetog Rafaila u našem manastiru -  kazao je otac Kozma.

Sveštenomučenik Rafailo Šišatovački je kao jeromonah u manastiru Bukovo za potrebe obimnog ampelografskog dela - leksikona vinogradarstva koji su pokrenuli francuski stručnjak za vinogradarstvo Pjer Vijala i njegov kolega Viktor Vermorel, u kom su hteli da objedine znanja o svim poznatim sortama vinove loze diljem zemaljske kugle početkom 20 veka, načinio slike skadarke, bagrine i plovdine. Slike su poslate u Pariz, međutim, one se iz neutvrđenih razloga nisu našle ni u jednom tomu Vijaline „Ampelografije”, a pri tom im se u gradu svetlosti gubi trag. Sticajem oklonosti ili Božijim promislom, ne znajući ništa o autoru i značaju koji ta platna imaju za srpsko vinogradarstvo, ali i umetnost, dve od tri slike, kupila je ova Negotinka koja ne želi da otkriva identitet.  

Otkrivši ko je autor slika na kojoj su prikazani grozdovi dveju sorti vinove loze iz negotinskog kraja, one su za nju dobile sasvim drugi značaj i vrednost. Pored činjenice da ih je naslikao u manastiru Bukovo koji njoj puno znači, saznala je i da je rođena na dan za koji je Rafailo Momčilović upisan u kalendar svetih. 

- Slike su pođednako važne i za crkvu i vinogradarstvo Srbije. Na njima su autohtone sorte grožđa kakve su bile pre 120 godina. Grožđe kroz genetske modifikacije može da se menja, a slike pružaju predstavu kako su izgledale pre više od veka. One  su Božijim proviđenjem dospele u naše ruke i iz naših ruku će stići tamo gde su nastale – rekla je u razgovoru za „Dnevnik“ krajem prošle godine. – Slike su bile u našem domu, bilo ih je lepo gledati svakoga dana, ali smo muž i ja odlučili da ih odnesemo u domovinu da ih gledaju i drugi ljudi, a ne samo mi...

Zorica Milosavljević

Autor:
Pošaljite komentar