Od jezika i pisma zavisi opstanak Srba

Predsednik Akademije nauka i umjetnosti Republike Srpske Rajko Kuzmanović rekao je novinarima da je pitanje jezika, pisma, istorije i tradicije osnovno kod svakog naroda, pa i Srba.



On je dodao da je to posebno važno za Srbe u BiH nakon raspada bivše Jugoslavije, kada su nastale nove zemlje i “politički jezici”.



"Među njima je `bosanski`, a trebalo bi da bude bošnjački. Dakle, u mnogo pitanja se upetljala politika, a ima i uticaja stranaca. Zato je važno da se jezik i pismo postave na pravo mesto", poručio je Kuzmanović, javila je RTRS pozivajući se na agencije.



Profesor Filološkog fakulteta u Beogradu Miloš Kovačević istakao je da se srpski jezik u proteklom periodu, nažalost, množio deljenjem, te da bi ovaj naučni skup trebalo da pokaže nekoliko značajnih stvari i za donošenje deklaracije o opstanku srpske nacije, na kojoj rade Srpska i Srbija.



"Prvo je da su srpski jezik i ćirilica osnovni identitetski kriterijumi srpskog naroda. Drugo je da je srpski jezik jedan i jedinstven na teritoriji čitavog srpskog naroda. Treće je da se srpski jezik u punom obimu i značenju iskazuje kao srpski samo ako se ispisuje ćirilicom i da ekavica i ijekavica, kao srpski izgovori, budu ravnopravni", rekao je ovaj lingvista.



Kovačević, koji je na skupu govorio "O međuodnosu službene, javne i privatne upotrebe jezika i pisma", objasnio je da je takozvani "BHS", zapravo, srpski jezik pod tri imena.



Akademik Predrag Piper, koji je na okruglom stolu govorio o "Jezičkom patriotizmu danas", naveo je da vlastiti jezik treba proučavati, znati, poštovati i voleti bez njegovog potcenjivanja i precenjivanja.



"Treba imati pozitivan stav prema maternjem jeziku, koji obavezuje, kako bi se u nasleđe predao budućim generacijama. Država je ta koja vodi jezičku politiku i planiranje, iako su i drugi bitni", ocenio je Piper.



Redovni član ANURS Slobodan Remetić, koji je na okruglom stolu govorio o "Srpskom jeziku i pismu u kontekstu politike jedinstvenog srpskog kulturnog prostora", naveo je da je briga o jeziku ozbiljan posao najodgovornijih državnih, društvenih, političkih i naučnih institucija.



"Srpska i Srbija rade i na očuvanju jezika u okviru donošenja deklaracije o opstanku srpske nacije kako bismo zaštitili ćirilicu i najzad dobili jedan bukvar i čitanku za sve Srbe u svetu", rekao je.



Dodao je da su u BiH, još od austrougarske okupacije, na sceni povampireni pokušaji da se stvori takozvani "zemaljski, bosanski jezik" i da se Srbi odvoje od svoje matice.



"To što su se Bošnjaci opredelili da im se jezik ne zove bošnjački već `bosanski` govori o nameri stvaranja unitarne BiH u kojoj bi vladali oni i njihov jezik. Zato to ne možemo da prihvatimo", kaže Remetić.



Sreto Tanasić iz Instituta za srpski jezik napomenuo je da je jezik glavni objedinjavajući faktor svakog naroda koji ne živi u jednoj zemlji.



"Srpski jezik je danas na razne načine ugrožen, pa i zapušten, jer pokušavaju da preimenovanjem okrnje njegovu celovitost. To je nemoguće, jer je jezička materija neuništiva, ali ne znači da treba da sedimo skrštenih ruku, već da brinemo o statusu srpskog jezika i ćirilice", rekao je Tanasić.



Na okruglom stolu, koji se održava u prostorijama ANURS, biće razgovarano o srpskom standardnom jeziku u kontekstu jezičkog zakonodavstva, zvaničnoj i javnoj upotrebi jezika i pisama na srpskom jezičkom prostoru, te izradi instrumenata srpskog standardnog jezika u smislu ostvarivanja politike jedinstvenog srpskog kulturnog prostora.



Razgovaraće se i o institucionalnoj saradnji na ostvarivanju politike jedinstvenog kulturnog prostora, aktuelnim pitanjima nauke o srpskom jeziku i budućim zadacima u srbističkim disciplinama.



Okruglom stolu, koji organizuju ANURS, Srpska akademija nauka i umetnosti iOdbor za standardizaciju srpskog jezika, prisustvovali su ugledni lingvisti i brojni predstavnici javnog, kulturnog i političkog života Banjaluke i Srpske, među kojima i ministar prosvete i kulture Srpske Dane Malešević.