Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Novi Sad
  • Bačka Palanka
  • Bačka Topola
  • Bečej
  • Beograd
  • Inđija
  • Kragujevac
  • Leskovac
  • Niš
  • Pančevo
  • Ruma
  • Sombor
  • Stara Pazova
  • Subotica
  • Vršac
  • Zrenjanin

Medicinska nutritivna terapija za pacijente u Kliničkom centru Vojvodine

16.10.2017. 19:20 21:05
Piše:
Foto: Freeimages

U Kliničkom centru Vojvodine zaživela je medicinska nutritivna terapija, što znači da pacijenti dobijaju hranu u odnosu na godine, pol, bolesti, faze bolesti i faze oporavka.

Kako je najavila pomoćnica direktora zadužena za zdravstvo endokrinolog profesorka dr Edita Stokić, napravljeno je 60 dijetetskih režima i ishrana bolesnika sada je individualizovana.

„Imamo oko 60 dijetetskih režima i jelovnik se pravi petkom za celu narednu sedmicu, te bolesnici imaju uvid u vrstu namirnica koju dobijaju. Dijetetski režimi prilagođeni su različitom uzrastu, polu i bolestima, postojanju istovremeno više bolesti, kao i fazama u lečenju. Ako neko leči dijabetes, na primer, a ima i visok pritisak, onda se ishrana prilagođava za njega. Ukoliko je neko operisan na neurologiji, a gojazan je, dobiće i terapiju za gojaznost. Radi se individualizacija za svakog pacijenta“, rekla je profesorka Stokić i napomenula kako je još Hipokrat rekao da hrana treba da bude lek.

Pomoćnica pokrajinskog sekrtara za zdravstvo dr Snežana Bojanić istakla je da bez pravilne ishrane nije moguće primenjivanje metoda u lečenju.

„Sve mora da bude praćeno pravilnom ishranom, jer nema lečenja i izlečenja bez pravilne ihrane“, kazala je dr Bojanić i dodala kako bi i druge zdravstvene ustanove trebalo da slede primer Kliničkog centra Vojvodine i uvedu medicinsku nutritivnu terapiju.


U menopauzi 30 odsto žena ima osteoporozu

Docentkinja dr Radmila Matijević iz Klinike za ortopediju KCV najavila je da će 19. i 20. oktobra u Master centru Novosadskog sajma biti održan stručni skup posvećen osteoporozi, bolesti kostiju koja nastaje smanjenjem gustine kostiju i poremećajem koštane strukture, što za posledicu ima visok rizik od preloma. Osteoporotska „kaskada“ preloma podrazumeva da se obično prvo dogodi prelom u predelu ručnog zgloba, zatim kičmenih pršljenova, pa prelom kuka koji ima najozbiljniju komplikaciju kod  25 do 30 odsto osoba dođe do smrtnog ishoda u prvih godinu dana. Po popisu iz 2011. godine u Vojvodini od 1,9 miliona stanovnika, njih skoro 760 hiljada su stariji od 50 godina, od čega je žena preko 418 hiljada, a oko 30 osto žena u menopauzi ima osteoporozu.

„Da bi podigli osteoporozu u vidno polje svih lekara i omogućili da što veći broj pacijenata bude informisan, odlučili smo da napravimo dvodnevno obeležavanja Dana borbe protiv osteoporoze. Prvi dan 19. oktobra predviđen je za niz stručnih predavanja, a dan kasnije i edukativno predavanje za pacijente“, kazala je dr Matijević.


Klinički centar Vojvodine promovisao je 60 dijetetskih režima juče, na Svetski dan hrane, a dr Edita Stokić je objasnila da hrana može i da unapredi, ali i da naruši zdravlje.

„Prosečan čovek tokom života pojede 35 tona hrane. Danas su velike porcije i jede se masna, visokoenergetska, brza hrana, a malo je fizičke aktivnosti. Od šezdesetih godina do sada 100 posto je povećana veličina porcije“, kazala je dr Stokić i dodala da se ove godine Svetski dan hrane obeležava pod geslom “Promenimo budućnost migracije - unapredimo bezbednost hrane i poljoprivredni razvoj”.

Objašnjavajući koliko je značajno sve što se pojede, dr Stokić je navela da samo jedan mali keks koji se pojede svakoga dana ima 50 kilokalorija, što je nedeljno 350, a godišnje 18.250 kilokalorija:

„To je 2,7 kilograma dobijenog masnog tkiva godišnje od samo jednog keksa, a koliko je takvih grešaka koje se prave svakodnevno. Pre 20 godina bila je manja porcija pomfrita i imala je 210 kilokalorija, a sada ta porcija ima 610 kilokalorija. Da bi se ta razlika od 400 kilokalorija potrošila potrebna je šetnja od sat i deset minuta“, objasnila je dr Stokić.

Kako bi ishrana bila pravilna, ne treba da isključi nijednu vrstu namirnica. Dr Stokić savetuje da se unose i masti i ugljeni hidrati, vitamini...

„Potrebno je imati tri glavna obroka i dve užine. Važno je čitati sastav na etiketama, uzimati sveže namirnice, pripremati hranu na bezbedan način, uzimati manje masti i šćera, a obrok jesti za stolom, a ne ispred televizora ili uz čitanje novina. Grickalice i slatkiše treba izbegavati, a piti vodu, ceđene sokove i čaj“, poručila je dr Stokić.

LJ. Petrović

Autor:
Pošaljite komentar