Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Novi Sad
  • Bačka Palanka
  • Bačka Topola
  • Bečej
  • Beograd
  • Inđija
  • Kragujevac
  • Leskovac
  • Niš
  • Pančevo
  • Ruma
  • Sombor
  • Stara Pazova
  • Subotica
  • Vršac
  • Zrenjanin

Mala velika borkinja: Greta šeta danas da ne bi plivala sutra

14.04.2019. 11:13 11:17
Piše:
Izvor: Epa (Felipe Trueba)

NOVI SAD: “Ja ne želim da se vi samo nadate. Želim od vas da paničite. Želim da osećate strah koji ja osećam svaki dan. I želim da delujete“.

Ove reči je Greta Tunberg na ovogodišnjem Svetskom ekonomskom forumu u Davosu sasula u lice kremu dela kremova elite vlasti na ovoj planeti - političarima, predstavnicima yinovskih kompanija i preduzimačima - milijarderima, moćnicima koji su u stanju da odrede ako ne sudbinu, onda u najmanju ruku dugogodišnji razvoj u borbi za preživljavanje ostatku čovečanstva. Jer oni su u svojoj zoni konfora prečuli ekološko zvono za uzbunu i doveli u pitanje opstanak čovečanstva u budućnosti. I sada se ono zateklo u trenutku koji je Tinbergova opisala rečima “ako ne želite da plivate sutra, onda šetajte (tj. protestujte) danas” - jer zbog topljenja polarnih kapa i podizanja nivoa okeana mnogi će uskoro stvarno - plivati.

Šesnaestogodišnja Šveđanka je preko noći postala medijska i politička liderka: video snimak s njenim nastupom u Davosu obišao je sve TV i društvene mreže u svetu iks puta, njen intervju britanskom “Gardijanu” je šerovan 750.000 puta, ali američki predsednik Donald Tramp i dalje negira da problemi zbog klimatskih promena uopšte postoje - SAD su po njegovoj odluci napustile učešće u pariskom globalnom sporazumu za smanjenje emisije štetnih gasova u borbi protiv efekata staklene bašte.

Sve je počelo u petak, 20. avgusta prošlog leta, kada je Tunbergova odlučila da umesto u školi, sedne ispred švedskog parlamenta i sa ručno ispisanim i iscrtanim transparentom započne svoj protest. Roditelji su pokušali da je odvrate, klasići iz razreda nisu hteli da joj se pridruže, prolaznici su je sažaljevali ili su joj se čudili, a ona je zapravo počev od tog trenutka pokrenula čitav globalni pokret - školske štrajkove i akcije protiv klimatskih promena koji se svakog petka održavaju širom sveta, a predvode ih mladi srednjoškolci. Gretine poruke se danas prevode na desetine jezika, a štrajkovi protiv klimatskih promena izrasli su u jedan od najvećih ekoloških protesta koje je svet ikada video - trenutno u više od 71 zemlje i više od 700 gradova. Za ovu veliku-malu eko-borkinju novinari kažu da je mešavina Jovanke Orleanke i Pipi Dugačke Čarape.

Greta je imala na koga da bude izuzetno bistra, ali pre pet godina joj je dijagnostifikovan Aspergerov sindrom - poremećaj koji dovodi do povlačenja u sebe i prekida komunikacije s okolinom, a posebno selektivni mutizam kojeg karakterišu blokade pod kojima subjekt ne samo da ne želi, nego nije u stanju da saopšti drugima svoje misli i stavove.

Sećam se kada sam bila mlađa, u školi su nam učitelji pokazivali filmove o plastici u okeanu, izgladnjivanju polarnih medveda i slično - plakala bih sve vreme dok je trajala projekcija. Drugovi iz razreda bili su zabrinuti dok su gledali film, ali posle toga, počeli bi da razmišljaju o drugim stvarima. Ja to nisam mogla. Te slike su mi ostajale urezane u glavu, rekla je “Gardijanu”.

Sa osam godina je prvi put učila o klimatskim promenama i bila šokirana što odrasli ne shvataju o koliko ozbiljnom problemu se radi. Počela je da razmišlja o tome kakva će uopšte biti njena budućnost, ali je sve zadržavala u sebi, što je imalo posledice po njeno zdravlje - postala je depresivna i prestala da ide u školu:

„Bila sam u kući i moji roditelji su vodili računa o meni, i počeli smo da razgovaramo jer nismo imali šta drugo da radimo. I govorila sam im o mojim strahovima i brigama zbog klimatskih promena i ekologije“.

Rekli su joj da će sve biti u redu. To, naravno, nije bilo od pomoći, ali je već i sam razgovor bio dobar putokaz: pokazivala im je slike, grafikone i filmove, članke i izveštaje, i posle izvesnog vremena počeli su da je slušaju. I tada je po prvi put shvatila da joj depresija predstavlja samo traćenje vremena jer može da učini nešto dobro od svog života - ako je u stanju da promeni stavove svojih roditelja, zašto da ne menja stavove mnogo više ljudi? I to se upravo dogodilo.

Njen prvi klimatski štrajk je bio inspirisan ponašanjem učenika iz Parklenda na Floridi, koji su izašli iz razreda posle krvoprolića u njihovom kampusu, protestujući protiv  američkog Zakona o oružju po kojem je moguća kupovina ubitačnih automatskih pušaka. Greta je bila deo grupe koja je nastojala da učini nešto slično u pogledu alarmiranja javnosti o klimatskim promenama, ali nisu mogli da se usaglase na koji način. Prošlog avgusta, posle rekordnog talasa vrućina i šumskih požara na severu Evrope koji su razorili švedski krajolik sve do Arktika, odlučila je da sama započne protest sa transparentom na kome je naslikala drvo i ispisala podatke za koje veruje da bi svi trebao da ih znaju. Biciklom je otišla do Riksdaga i sedela od pola osam ujutru od tri popodne, u vreme školske nastave. Od drugog dana, međutim, ljudi su počeli da joj se pridružuju, da bi se potom “zasedanje” nastavilo.

Štrajkovala je svakog dana sve do švedskih izbora u septembru koji su rezultirali donošenjem odluke o parlamentu da Švedska usaglasi emisiju štetnih gasova sa normama iz Pariskog sporazuma o klimi. Posle toga pristala je da održi govor pred hiljadama ljudi na opštenarodnom klimatskom maršu. Otac je pokušao da je odgovori imajući u vidu njenu dijagnozu, ali više se nije moglo nazad - na gotovo besprekornom engleskom pozvala je prisutne da snime njenu poruku mobilnim telefonima i prošire je na društvenim mrežama. Tata je zaplakao - od ponosa.

Pokret se širio i počela je da se suočava sa cinizmom real-politike: mnogi su je hvalili, ali u isti mah tvrdili da su još uvek poželjne promene daleko od prioriteta javnosti. Tunbergova i novopečeni zeleni pokret mladih zapravo su udarili u samo srce amerikanizovanog carstva kapitala - lobije fosilnog goriva i velikih zagađivača, pa nije ni čudo što u SAD, Velikoj Britaniji i Australiji (za razliku od drugih zemalja) mlade štrajkače ili ignorišu ili ih upozoravaju da će dobiti neopravdane časove zbog preskakanja nastave petkom.

U međuvremenu, mnogi izveštaji naučnika upozoravaju da se polovi zbog globalnog zagrevanja tope mnogo brže od očekivanja, kao i da se okeani greju mnogo više, i da je jedini način da se izbegnu katastrofalne poplave, oluje i cunamiji hitno i žestoko smanjivanje emisije štetnih gasova do 2030. godine. U toj trci s vremenom pritisak Tunbergove na promenu pravila igre je dragocen - niko to u ovom trenutku pod kapom nebeskom ne radi bolje od nje. Veterani ekološkog pokreta za nju kažu da je najbolja vest u poslednjoj deceniji: generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš rekao je da njegova generacija nije uspela da pravilno reaguje na izazove klimatskih promena.

“To duboko osećaju mladi. Nije ni čudo što su besni”. Imala je i susrete s francuskim predsednikom Emanuelom Makronom, predsednikom Evropske komisije Žanom Klodom Junkerom, dobila podršku nemačke kancelarke Angele Merkel, predvodila demonstracije ispred Evropskog parlamenta u Briselu, sa svojom porodicom putovala električnim automobilom do Londona gde je ispred Domova britanskog parlamenta pročitala “Deklaraciju pobunjenih”...

I iako je većina potrošača još uvek nesvesna u kojoj meri je potrebno da se menjaju navike, Tunbergova je postala živa legenda mogućnosti da se preseče Gordijev čvor beskonačnih neplodnih rasprava o klimi i o "novom zelenom dilu" u pogledu korišćenja energije iz obnovljivih izvora. Njeno delovanje jasno je ukazalo na potrebu društvene revolucije: da umesto potrošačkog ono postane postpotrošačko, zasnovano na ekonomiji održivog razvoja. Dok se to ne dogodi, Greta Tunberg i njeni sledbenici širom sveta biće na ulicama svakog petka.

Mislim da smo tek na početku. Mislim da se promena pomalja na horizontu i da će ljudi ustati za svoju budućnost, kaže devojka koju su pre nešto više od mesec dana poslanici norveškog parlamenta nominovali za Nobelovu nagradu za mir, tvrdeći da će globalno zagrevanje izazvati “ratove, sukobe i izbeglice” ako se ništa ne učini protiv toga.

Ako ove godine dobije nagradu, postaće najmlađa osoba ikada koja ju je zaslužila. Zasluženo. Od marta je ponovo ispred Riksdaga.  

Relja Knežević

Autor:
Pošaljite komentar
Zimski popis ptica u Srbiji: Klimatske promene menjaju migracije

Zimski popis ptica u Srbiji: Klimatske promene menjaju migracije

20.01.2019. 09:51 09:56
Klimatske promene jedna od najvažnijih tema današnjice

Klimatske promene jedna od najvažnijih tema današnjice

28.03.2019. 12:19 12:22