HNV traži povlačenje udžbenika u kojim stoji da je hrvatski varijanta srpskog jezika
Negiranje hrvatskog jezika u udžbenicima u Srbiji nije stav grupe autora jednog izdavača već uputstvo Instituta za srpski jezik Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU), ocenila je danas predsednica Hrvatskog nacionalnog veća (HNV) Jasna Vojnić, sugerišući kako bi trebalo bi priznati da je to greška i povući iz upotrebe.
U udžbeniku gramatike grupe autora „S reči na dela“ za učenike osmih razreda, navodi se da srpski, slovenački, makedonski i bugarski jezik pripadaju grupi južnoslavenskih jezika „a da Hrvati, Bošnjaci i neki Crnogorci srpski jezik nazivaju hrvatski, bosanski, bošnjački i crnogorski“.
Predsednica HNV u današnjem saopštenju, koje prenosi agencija Hina, naglašava kako se takva definicija i podela južnoslovenskih jezika ne navodi samo u tom udžbeniku već u svim udžbenicima iz srpskog jezika za osmi razred svih izdavača u Republici Srbiji - Zavoda za udžbenike, Novi Logos, Klett, BIGZ.
Reč je, kako navodi Vojnić, o stavu Instituta za srpski jezik SANU prema kojme u južnoslovenske jezike spadaju bugarski, makedonski, slovenački i srpski jezik, a da se uz srpski jezik treba staviti napomena da Hrvati, Bošnjaci i neki Crnogorci ovaj jezik nazivaju hrvatskim, bosanskim – bošnjačkim i crnogorskim jezikom.
„Rekli bismo da se radi o već viđenoj indoktrinaciji 'srpskog sveta' da nas nisu zbunili nedavni događaji u kojima su članovi te iste Srpske akademije nauka i umetnosti učestvovali u priređivanju 'Ričnika bunjevačkog jezika“, navodi u saopštenju Predsednica HNV u Srbiji.
Osvrćući se na stav SANU o hrvatskom jeziku Jasna Vojnić navodi da je Republika Srbija, ratifikujući Evropsku povelju o regionalnim i manjinskim jezicima, uvrstila i hrvatski jezik kao manjinski jezik.
„Znači li to da su uputstva koja daje Odbor za standardizaciju srpskog jezika diskriminišući i da krše standarde zaštite manjina koje je Republika Srbija prihvatila i uvrstila kao dio svog zakonodavstva?“, upitala je predsednica HNV.
Ili će se sada, dodala je ona, „priznati greška pa će svi ovi udžbenici biti povučeni iz upotrebe kao i kada je udžbenik na hrvatskom jeziku prošle godine bio povučen zbog navodne greške koju je samo ministar iz medija uočio?“.
Ministarstvo obrazovanja Srbije je u maju 2020. na inicijativu tadašnjeg ministra Mladena Šarčevića iz upotrebe povuklo udžbenik za hrvatski jezik zbog navođenja podatka da se o njemu vodila posebna briga u vreme NDH.
Tabloid u Srbiji su, podseća agencija Hina, tada objavili kako se u nastavi na hrvatskom jeziku propagira NDH.
Povodom negiranja postojanja hrvatskog jezika u udžbenicima za učenike osnovnih škola u Srbiji reagovala je hrvatska Vlada i predsednik države Zoran Milanović.
„Ministarstvo spoljnih i evropskih poslova ima jasan zadatak da izrazi protest institucijama Srbije. To je nedopustivo, sramotna politika i nedostatak poštovanja prema Hrvatskoj kao susednoj zemlji, pa očekujemo da se to ispravi“, navodi se u saopštenju hrvatske vlade objavljenom na Tviteru.
Danas je tim povodom reagovao i Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje ocenivši da je teza o negiranju hrvatskog jezika "apsurdna, naučno neodrživa i netačna. (kraj) vip