Hirurgija je najbolji lek za proširene vene
Broj obolelih od venskih bolesti u porastu je u celom svetu, a za to je često odgovoran način života koji podrazumeva dugotrajno stajanje na radnom mestu, kao i nedostatak fizičke aktivnosti, uz druge faktore rizika.
U anketi koju je sproveo Centar za unapređenje zdravlja žena pokazalo se da gotovo 52 odsto ispitanih ne zna kako se leči ova bolest, a oko 17 odsto njih smatra da se proširene vene leče kremama i gelovima.
- Proširene vene su najčešće oboljenje i uglavnom se pojavljuju na donjim ekstremitetima. Normalno je da vene vode krv prema srcu, dok kod bolesti vena dolazi do pogrešnog smera kretanja krvi, odnosno krv se vraća prema nogama. Iz tog razloga vene na tom delu tela bubre i proširuju se. Većina pacijenata s venskim oboljenjima ne shvata ozbiljnost svog stanja, a nepravilno lečenje i loši rezultati doprinose značajnoj pojavi invaliditeta, kao i čestih odsustvovanja s posla i nemogućnosti obavljanja određenih profesija – izjavio je vaskularni hirurg dr Dario Jocić.
Na samom početku razvoja bolesti, pacijenti obično imaju povremene bolove u nogama, grčeve, ali bez vidljivih vena ili vidljivih tzv. kapilara. U tom stadijumu bolesti, ultrazvučnim pregledom se ne dijagnostikuje pogrešan tok kretanja venske krvi.
- U početnoj fazi lečenja uzimaju se lekovi i pacijenti dobijaju da nose elastične kompresivne čarape, kako bi im se smanjile tegobe, ali bolest ne nestaje i ne može da se utiče na njen razvoj, s obzirom na to da je genetski faktor presudan kod razvoja venskih oboljenja – objasnio je dr Jocić i dodao da je hirurški pristup jedini način lečenja proširenih vena.
U istraživanju u kojem je učestvovalo oko 100 ispitanika, pokazalo se da 68 odsto njih ne zna koje se sve hirurške metode koriste za lečenje bolesti, dok dve trećine ne zna da postoje minimalno invazivne metode koje rešavaju problem daleko bezbolnije i s mnogo kraćim periodom oporavka.
- U sledećoj fazi, proširene vene su vidljive i u velikom broju slučajeva ultrazvučnim pregledom može da se dijagnostikuje pogrešan tok kretanja krvi. Prema svim svetskim preporukama, kada pacijent ima proširene vene i kada je ultrazvučnim dopler pregledom utvrđeno da ima obolele venske zaliske, pristupa se interventnom lečenju. Kao prva mera lečenje preporučuju se minimalno invazivni tretman, kao što je laserska operacija vena ili tretman medicinskim lepkom, koji se radi u lokalnoj anesteziji i koja predstavlja novinu, kako u svetu, tako i u ovom delu Evrope. Klasična venska hirurgija se i dalje koristi, ali je neprijatna za pacijenta i period oporavka je znatno duži nego kod savremenih metoda – istakao je dr Jocić.
Znatna je učestalost venskih oboljenja, jer gotovo 70 odsto svih bolesti krvnih sudova kod čoveka, čine upravo, bolesti vena. Takođe, prema nekim statistikama, čak 40 odsto stanovništva u nekom trenutku imaće problem povezan s venskom cirkulacijom.
U narednim fazama bolesti može da dođe do stvaranja tromba u venskim čvorovima, a kao direktna posledica zanemarivanja bolesti dolazi do hronične venske insuficijencije i stvaranja venskih rana.
- Ukoliko se ova stanja ne leče, može da dođe do ozbiljnih komlikacija i doživotno ugrožavajućeg stanja. Među metodama koje mogu da dovedu do poboljšanja kod ovih pacijenata, takođe su minimalno invazivne metode koje zahtevaju minimalan oporavak. Ono što je važno, kada se govori o medicinskom lepku i njegovoj novoj primeni u medicini i hirurgiji, jeste da intervencija nije bolna i da nakon nje nije potrebno nošenje elastičnih čarapa – zaključio je dr Jocić.
LJ. Petrović