Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Novi Sad
  • Bačka Palanka
  • Bačka Topola
  • Bečej
  • Beograd
  • Inđija
  • Kragujevac
  • Leskovac
  • Niš
  • Pančevo
  • Ruma
  • Sombor
  • Stara Pazova
  • Subotica
  • Vršac
  • Zrenjanin

Doprinos ispitivanju mračne strane ličnosti

05.04.2023. 12:45 12:47
Piše:
Izvor: Dnevnik.rs

Vanredna profesorka na Odseku za psihologiju Filozofskog fakulteta u Novom Sadu, prof. dr Bojana Dinić (https://bojanadinic.com), dobitnica je nagrade „Nenad Havelka“, koja se ove godine prvi put dodeljuje istraživačima u ranoj fazi karijere za izvanredan naučni doprinos u oblasti psihologije.

Nagrada joj je uručena na međunarodnom naučnom skupu „Empirijska istraživa-nja u psihologiji” 2. aprila, na Filozofskom fakultetu u Beogradu. U sklopu nagrade, prof. dr Bojana Dinić je održala počasno predavanje na temu „Rasvetljavanje mračnih crta ličnosti“.

“S obzirom na to da se ove godine prvi put dodeljuje nagrada, drago mi je što ću otvoriti ovu lepu praksu prepoznavanja naučnog doprinosa mladih istraživača”, rekla je za „Dnevnik” dr Bojana Dinić. “Nagradu ću podeliti sa svojim kolegom, prijateljem i saborcem u ispitivanju mračnih crta ličnosti, Jankom Međedovićem. Svako od nas će održati predavanje u okviru kojeg će prezentovati rezultate svog naučnog rada.”

Primarno interesovanje naše sagovornice usmereno je na ispitivanje antagonističkih crta ličnosti i ponašanja, pre svega na takozvane mračne crte ličnosti, odnosno koncept Mračne trijade i tetrade. Kako je objasnila, to je skup tri socijalno toksičnih osobina ličnosti - psihopatije, narcizma i makijavelizma, koje se povezuju s antisocijalnim ponašanjima. “U svojim radovima sam skoncentrisana na ispitivanje konceptualnih dilema u vezi mračnim crtama ličnosti, npr. šta je njihova zajednička karakteristika, odnosno sržna poveznica, pošto postoje različita teorijska razmatranja u vezi sa tim šta je ona zapravo. Pored toga, ispitujem i kako su mračne crte povezane sa različitim agresivnim i nasilnim ponašanjem, kako u oflajn, tako i u onlajn prostoru i antisocijalnim ponašanjima generalno”, kaže naša sagovornica. “Pošto postoji više predloga u vezi s tim šta je sržna karakteristika mračnih crta, da li je to nedostatak emocionalne inteligencije, niska saradljivost, sebičnost ili nisko poštenje. Mi smo ispitali sve te predloge i došli smo do zaključka da je srž mračnih crta, u stvari, bezosećajnost, odnosno zaravljeni afekat, odsustvo empatije, osećanja krivice i kajanja. Zato je osobama sa višim mračnim crtama lakše da budu agresivne prema drugima, da manipulišu i iskorišćavaju druge, upadaju u interpersonalne sukobe, jer zapravo ne obraćaju pažnju na tuđa osećanja.“

Kada se upustila u istraživanje mračnih crta ličnosti, dr Bojana Dinić je primetila da u Srbiji nema puno instrumenata koji bi mogli da mere izraženost tih crta. Zato je radila na adaptiranju tih psiholoških mernih instrumenata na srpski jezik, kao i na kreiranju novih instrumenata, uloživši puno truda da našim istraživačima ponudi više “alata”, kada žele da mere mračne crte i druge osobine.

“Kreiranje instrumenata je timski rad. Jedan od upitnika koji sam kreirala sa kolegama je Upitnik o agresivnosti koji meri četiri dimenzije - bes, osvetoljubivost, dominaciju i hostilnost. Kako je to izgledalo? Najpre smo pretražili dosadašnju literaturu i pos-

tojeće upitnike za procenu agresivnosti i srodnih osobina, pa smo sproveli istraživanje i zadali ispitanicima te upitnike, te posebnim statističkim postupcima izdvojili osnovne dimenzije agresivnosti, kojih je bilo četiri. Potom smo po ugledu na sadržaj tih dimenzija kreirali autentične stavke koje treba da opisuju te dimenzije, i na kraju u sklopu novog istraživanja testirali upitnik. Za ovaj upitnik smo ponudili i norme za našu populaciju, tako da svaki praktičar može da ga koristi i tumači kada ima potrebu da proceni nečiji potencijal za agresivno ponašanje.”

Pored ovog upitnika, prof. dr Dinić je sa kolegom kreirala i Test opšte informisanosti TOI-SE koji proizilazi iz drugih njenih interesovanja, usmerenih na psihometriju. Test je objavila izdavačka kuća „Sinapsa edicije”, te svi praktičari širom Srbije mogu da ga koriste. To su dva najvažnija instrumenta koje je Bojana Dinić istakla, a treba spomenuti da je na srpski jezik adaptirala preko 50 instrumenata, a sa timom kreirala ukupno šest.


Veliko interesovanje srednjoškolaca za upis na studije psihologije

Po rečima dr Bojane Dinić, postoji veliko interesovanje srednjoškolaca za upis na studije psihologije na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu. Studenti se na četvrtoj godini opredeljuju kojom će se oblasti psihologije baviti. Na raspolaganju su im četiri modula. Opšti modul je jedan od četiri modula, na kojem je angažovana i prof. dr Bojana Dinić. Ovaj modul pokriva opšte oblasti psihologije kao što su statistika, psihometrija, psihologija ličnosti, socijalna psihologija i više je usmeren na sticanje naučnih i istraživačkih kompetencija. Svakako, kompetencije stečene na ovom modulu koriste i onima koji su više usmereni na primenjene oblasti psihologije, posebno ukoliko će u svom radu primenjivati testove i ukoliko žele da se bave ispitivanjem tržišta, marketinškim ispitivanjima i slično.


Dobitnica prestižne nagrade, dr Bojana Dinić, između ostalog je i članica STAR Centra izuzetnih vrednosti za bihejvioralna istraživanja u psihologiji (njnjnj.star.ff.uns.ac.rs) od njegovog osnivanja 2014. godine, a od od prošle godine je akreditovan kao centar izuzetnih vrednosti od strane Ministarstvu nauke, tehnološkog razvoja i inovacija i jedini je ovakav centar u okviru društvenih nauka u Srbiji.

„U okviru Centra STAR  sprovode se blizanačke, porodične i epigenetičke studije. Blizanci su nam veoma dragoceni uzorak, s obzirom na to da postoje jednojajčani blizanci, koji dele 100 odsto istog genetičkog materijala i dvojajčani blizanci, koji dele 50 odsto, kao i bilo koji brat i sestra”, kaže prof. dr Bojana Dinić. “Poređenjem sličnosti i razlika između jednojajčanih i dvojajčanih blizanaca po nekoj karakteristici, možemo tačno da izračunamo koliko je neka osobina nasledna u populaciji.” Svi zainteresovani blizanci mogu da se prijave u STAR Registar blizanaca na njnjnj.blizanci.rs koji je jedini ovakav registar kod nas i šire u regionu. Prof. dr Bojana Dinić navodi “U okviru blizanačke studije sam usmerena na ispitivanje naslednosti psihopatije, agresivnosti i agresivnog ponašanja. Na primer, dobili smo rezultat da je fizička agresija više pod uticajem naslednih činilaca, dok je verbalna više sredinski uslovljena, odn. da zavisi od nekih specifičnih iskustava koje svako od nas ima. Ispitivali smo i naslednost mračnih crta poput psihopatije i rezultat je da je ona nasledna oko 50 odsto. Možemo reći da nasledni faktori imaju udela u objašnjenju određenih vrsta agresije i mračnih crta, ali to nije nikada 100 odsto, što je dobra vest za nas. To znači da na oblikovanje antagonističkih crta ili ponašanja više ili pođednako utiče sredina, što praktičarima pruža mogućnost da osmisle adekvatne strategije prevencije i intervencije.”

Osim pomenutih angažovanja, dr Dinić je bila rukovodilac projekta koji je realizovan od 2020. do 2021. godine i finansiran od strane Pokrajinskog sekretarijata za visoko obrazovanje i naučnoistraživačku delatnost. Projekat je usmeren na ispitivanje činilaca rizične upotrebe društvenih mreža kod adolescenata, pre svega, digitalnog nasilja. Kao važan ishod ovog projekta je “Vodič za prevenciju rizične upotrebe društvenih mreža kod adolescenata”, nastao na osnovu rezultata projekta, a koji je namenjen nastavnicima, roditeljima i samim adolescentima (https://digitalna.ff.uns.ac.rs/sadrzaj/2021/978-86-6065-654-6), te kasnije i publikacija “Digitalno nasilje” (https://digitalna.ff.uns.ac.rs/sadrzaj/2022/978-86-6065-705-5) za sve one koje interesuje da saznaju više o ovom fenomenu.

Osim toga, prof. dr Dinić radovi su odabrani za vrhunski rezultat Filozofskog fakulteta u Novom Sadu za 2020. i 2021. godinu. Dobitnica je nagrade za najboljeg mladog istraživača na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu 2013. godine, a 2018. godine međunarodne nagrade za najboljeg istraživača na početku karijere koju dodeljuje Internacionalno društvo za ispitivanje individualnih razlika (ISSID). Zatim je 2022. godine dobila nagradu za naučnu izuzetnost u oblasti društveno–humanističkih nauka, koju dodeljuje Pokrajinski sekretarijat za visoko obrazovanje i naučnoistraživačku delatnost AP Vojvodine.

Tekst i foto: Ivana Bakmaz

Autor:
Pošaljite komentar