Da li je estradi mesto unutar spomenika kulture?
Da li i kakvi sadržaji se mogu snimati na lokalitetima koji su, kao spomenici kulture, pod zaštitom države? Na koji način se spomenik kulture može naći u popularnim sadržajima?
Primera da se za potrebe snimanja različitih sadržaja biraju spomenici kulture koji su pod zaštitom države je mnogo, a jedan od njih je i spot pevačice Milene Ćeranić, snimljen na lokalitetu Arača. Pevačica i nekadašnja učesnica rijaliti programa „Farma“ u spotu za pesmu „Šefica“ u pojedinim kadrovima je oskudno obučena, puši nargilu, i sve to unutar ovog spomenika od izuzetnog značaja. Spot je snimljen ranije, ali je nedavno ponovo objavljen na popularnoj platformi Jutjub.
Pojedini mediji koji se bave estradom čak su naveli da se „ambijent benediktinske crkve Arača potpuno uklopio u emociju numere”. Da li i kakve veze imaju reči pesme “Šefica” sa ovim spomenikom kulture, možete prosuditi i sami ukoliko poslušate numeru.
Inače, da bi se bilo šta snimilo na lokalitetima pod zaštitom, potrebno je od nadležnog Zavoda za zaštitu spomenika dobiti saglasnost. Kako „Dnevnik“ saznaje, saglasnost za snimanje spota zatražen je i dobijen u Zavodu za zaštitu spomenika kulture u Zrenjaninu.
- Zahtev je podnet, a Zavod je odobrio snimanje, ali samo u okolini Arače. Nismo izdali rešenje kojim je dozvoljeno snimanje unutar Arače - rekli su nam u Zavodu za zaštitu spomenika kulture Zrenjanin, uz napomenu da ovo nije jedini zahtev o kojem je odlučivala ova ustanova.
Zavod dalje ne kontroliše snimanje ili eventualno nepoštovanje onoga što je u zahtevu pisalo. Za dalju kontrolu nadležni su neki drugi organi.
Istoričari umetnosti, ipak, smatraju da se mora voditi računa o tome za šta se i kako koriste lokaliteti koji predstavljaju spomenike kulture.
– Mora postojati veza između spomenika kulture i onoga za šta se on eksploatiše, i mora se voditi računa o tome kako se prezentuje i promoviše spomenik kulture. Spomenici kulture su vrlo zanimljivi, filmični… Imali smo primer sa Baroknom salom Gradske kuće i snimanjem u njoj. Arača je spomenik kulture od izuzetnog značaja. Zakon to definiše, ali svedoci smo da se i ono što je propisano ne poštuje – rekla je istoričarka umetnosti Vesna Karavida.
Podsetimo, aračka crkva nalazi se u ataru između Novog Bečeja i Novog Miloševa. U istorijskim izvorima ne postoje podaci koji pouzdano utvrđuju vreme njenog nastanka. Od početka 18. veka, po odlasku Turaka iz Banata, ostala je u ruševinama. Osnova ove impozantne crkve, kao i prostorni raspored, koji je karakterističan za franjevačke crkve
u prelaznoj varijanti romanogotičkog stila, upućuju na mogućnost da je građena krajem 12. ili početkom 13. veka. O monumentalnim pretenzijama graditelja svedoče korišćeni materijal – tesani kamen, mermer, tesanik i opeka. Bogat arhitektonski ukras na fasadama sačuvan je u fragmentima.
Prilikom iskopavanja 1879. godine u Arači je otkrivena nadgrobna ploča sa predstavom svetitelja i donatora, ukrašena tročlanom prepletnom trakom, za koju se pretpostavlja da potiče iz 12. veka. Novija arheološka istraživanja potvrđuju da su uz crkvu sa severne strane postojali konaci i mnogobrojni grobovi.
Željko Balaban