BREND "SRPSKA KUHINJA" JE PREDLOG VEŠTAČKE INTELIGENCIJE Evo šta misli o poljoprivrednim adutima naše zemlje na svetskom tržištu
Srpska poljoprivreda ima solidne šanse na svetskom tržištu, ali se suočava i sa izazovima koje treba prevazići da bi iskoristila svoj pun potencijal, odgovorila je veštačka inteligencija, to jest čet džitipi (chat gtp) na naše pitanje kako vidi šansu srske poljoprivrede na svetskoj pijaci.
Mišljenje veštačke inteligencije postaje sve važnije jer kako smo mi pitali i dobili odgovor tako će učiniti milioni drugih ljudi širom planete pa je važno videti kako nas veštačka inteligencija vidi.
Prema proceni veštačke inteligencije, prednosti srpske poljoprivrede su kvalitet i ekološki proizvodi. – Srbija ima čistu zemlju i klimu pogodnu za proizvodnju organske hrane, voća i povrća visokog kvaliteta. Maline, kupine i šljive su već prepoznate na globalnom nivou. Takođe, prednost su i povoljni sporazumi o trgovini – Srbija ima sporazume o slobodnoj trgovini sa EU, Rusijom, Turskom, Kinom i drugim tržištima, što joj omogućava lakši izvoz.
Preednost su tradicionalna poljoprivreda i raznovrsna proizvodnja – pored voća i povrća, Srbija proizvodi kvalitetne žitarice, meso, mlečne proizvode i vino, što može zadovoljiti širok spektar potražnje na tržištu. Tu su kao naš plus i relativno niski troškovi proizvodnje – u poređenju sa zapadnim zemljama, troškovi rada i zemlje su niži, što daje cenovnu prednost na izvoznim tržištima.
Organska proizvodnja, vinogradi...
Ako Srbija poveća ulaganja u modernizaciju, poboljša organizaciju i poveća prisustvo na međunarodnim tržištima kroz brendiranje i sertifikaciju, može znatno povećati svoj udeo u globalnoj poljoprivredi, smatra veštačka inteligencija.
Organska proizvodnja, prerada voća i povrća, kao i vinogradarstvo imaju posebno dobar potencijal.
Ekološki i tradicionalni proizvodi (ajvar, sirevi, suhomesnati proizvodi) – Brend „Srpska kuhinja” mogao bi da se dodatno razvije i postane prepoznatljiv u svetu. Veštačka inteligencija vidi i izazove i prepreke, a to su, na prvom mestu, mala produktivnost i fragmentirana gazdinstva. Većina poljoprivrednih gazdinstava u Srbiji su mala i nedovoljno modernizovana, što smanjuje konkurentnost. Zatim, problem su i nedovoljna ulaganja u inovacije. Srbija još ne koristi pun potencijal digitalizacije i pametne poljoprivrede, što bi moglo poboljšati efikasnost i kvalitet proizvoda.
Problemi su i sa standardima i sertifikatima. Da bi ušla na veća tržišta, poput EU ili SAD-a, srpska poljoprivreda mora striktno da prati standarde kvaliteta i bezbednosti hrane. Pretnja su nam klimatske promene. Suše, poplave i vremenske nepogode sve više utiču na prinos i kvalitet proizvodnje. Na kraju imamo problema jer nam je slaba brendirana ponuda. Iako Srbija ima prepoznatljive proizvode, brendiranje i marketing su nedovoljno razvijeni, pa se srpski proizvodi često prodaju kao sirovine, umesto kao gotovi brendirani proizvodi sa dodanom vrednošću.
D. U.
Projekat „Izazovi i benefiti organske poljoprivrede u Vojvodini” realizuje Dnevnik Vojvodina pres, a sufinansira Pokrajinski sekretarijat za kulturu, javno informisanje i odnose sa verskim zajednicama. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.