POTRAŽNJA ZA RADNOM SNAGOM U SRBIJI RASTE Lane moglo da se zaposli 125.000 radnika, a dogodine će moći 144.000
Nedostatak radnika pojedinih struka primetan je u celoj Evropi, a to, naravno, nije zaobišlo ni Srbiju.
Rast potrebe za radnicima određenih struka i kako to prevazići bila je jedna od tema na Kopaonik biznis forumu. Stalni predstavnik u UNDP-u Jakup Beriš je na panelu „Populaciona kretanja i tržište rada: izazovi i prilike” istakao da najnovije istraživanja pokazuju da će potražnja za radnom snagom u Srbiji porasti s približno 125.000 radnika u 2024. godini na skoro 144.000 do 2026. godine i to, pre svega, u proizvodnom i IT sektoru, te veleprodaji, maloprodaji i uslugama popravke automobila.
Poslednjih godina potražnja za IT programerima bila je ogromna, a porast veštačke inteligencije je za godinu dana poremetio
to tržište
Po njegovim rečima, izazov nije samo u brojevima već i u neusklađenosti ponude i potražnje radne snage - mlađe sve više privlače visokotehnološke i digitalne profesije, a interesovanje za tradicionalne proizvodne poslove opada, što otežava popunjavanje kritičnih profesija.
- Trendovi na tržištu rada se razvijaju brže nego ikad i uvek ćemo biti korak iza. Poslednjih godina potražnja za IT programerima bila je ogromna, a porast veštačke inteligencije je za godinu dana poremetio to tržište - naveo je Beriš. - Za efikasno upravljanje brzim promenama na tržištu rada izazvanim demografskim promenama treba gledati dalje od kratkoročnih trendova i predviđati uticaj u narednih 10 do 20 godina.
On je ukazao da se zbog niskog fertiliteta, starenja radne snage i emigracije smanjuje broj mladih koji počinju da rade, a broj penzionisanih povećava brže od mogućnosti da zamene radnike koji odlaze.
- Paralelno s tim, emigracija nesrazmerno oduzima visokokvalifikovane kadrove, pogoršavajući nedostatak radne snage u kritičnim industrijama. Da bismo se prilagodili, potrebno je da se sa statičnih procena tržišta rada pređe na dinamičke analize radne snage u realnom vremenu. Prepoznajući to, UNDP, zajedno s Nacionalnom službom za zapošljavanje, gradi napredan sistem analize tržišta rada koji će obezbediti kontinuirani uvid u trendove na tržištu rada, nove potrebe za veštinama i dinamiku radne snage specifične za sektor, ne samo na nacionalnom već i na lokalnom nivou.
Povratak iz inostranstva
Programski direktor organizacije „Tačka povratka” Uroš Živković je govoreći o povratku ljudi u Srbiji istakao da se određene stvari dešavaju na globalnom nivou, te da promene u Srbiji nisu dovoljan razlog da se neko vrati, isto kao i što promene u inostranstvu nisu dovoljan razlog da neko ode.
- Moramo da shvatimo da ta sinergija i kompleksnost koja postoji mora da ima više različitih društvenih odgovora- rekao je Živković. - Ono što mi radimo je zapravo samo jedan delić toga, ali mi je drago da smo u prethodnih pet godina mogli da učestvujemo u nekim od tih tokova i damo neku malo drugačiju perspektivu, da odlazak nije bekstvo, kao što povratak isto nije terminalna kategorija.
Po rečima direktora NSZ Milana Bosnića, radna neaktivnost stanovništva u Srbiji je jedan veoma zanimljiv fenomen, koji ne postoji samo kod nas.
- Na našu žalost, imamo jedan od najviših stopa neaktivnosti u odnosu na ostale evropske zemlje - rekao je Bosnić. - U situaciji kada se Evropa suočava s manjkom radne snage, mi imamo dve grupe - onu koja tek ulazi na tržište rada, koja je veoma neaktivna i veoma nemotivisana za to, a sa druge strane osobe starije od 50 godina, koje su neaktivne iz nekoliko razloga. Među njima su dve velike migracije stanovništva iz delova tadašnje države, kao i tranzicija. Mnogi se zbog svega toga nisu najbolje snašli, karijera im je prekinuta i nisu uspeli adekvatno da se snađu i uključe u tržište rada i svoje veštine i znanja prilagode potražnji. Zato se problem motivacije mora sistematski rešavati i to NSZ s partnerima i čini jer se razvija sistem koji će uz pomoć veštačke inteligencije stvarati modele koje će pokazivati šta treba raditi u odnosu na to gde se svet kreće.
Da je potražnja za radnicima velika potvrđuje i to što je samo preko sajta Poslovi Infostuda prošle godine bilo raspisano preko 73.000 oglasa za popunu radnog mesta.