Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Novi Sad
  • Bačka Palanka
  • Bačka Topola
  • Bečej
  • Beograd
  • Inđija
  • Kragujevac
  • Leskovac
  • Niš
  • Pančevo
  • Ruma
  • Sombor
  • Stara Pazova
  • Subotica
  • Vršac
  • Zrenjanin

U KRUPNOM BIZNISU SE IGRA PRLJAVO Evo zašto je Najki uništio patike vredne 50 miliona dolara NEVEROVATNO NA ŠTA SU SPREMNI ZBOG JOŠ VEĆE ZARADE

12.02.2025. 18:54 19:19
Piše:
Izvor:
Bizportal.rs
d
Foto: Pixabay.com

Najki je prošle godine uništio patike u vrednosti od 50 miliona dolara, ne zato što nisu mogli da ih prodaju, već zato što nisu želeli da ih vi imate...

Najprljavija tajna industrije patika ide mnogo dublje nego što mislite. Kompanije poput Najkija ne prodaju samo obuću , one prodaju ekskluzivnost.  I spremne su na sve da je sačuvaju, čak i ako to znači uništavanje potpuno novih proizvoda. 

Ali tu priča postaje još mračnija, navode ekonomski stručnjaci i finasijski savetnici.

Najkijeva strategija se zasniva na ograničenim serijama, ekskluzivnim kolekcijama i saradnjama sa poznatim imenima. Kada kupujete Najki, ne kupujete samo patike – kupujete način života. Njihov fokus nije samo na proizvodu, već na emocijama, imidžu i personalizovanom odnosu s kupcima. Sportska moda, performanse i statu,  sve to Najki spaja u brend koji nije običan izbor, već investicija. 

Ali ovo nije izolovan slučaj. Najki godinama sistematski uništava nove i jedva nošene patike.

Ali ovo nije izolovan slučaj. Najki godinama sistematski uništava nove i jedva nošene patike. Dokumentarni film „SneakerJagd“, nemačke televizije ARD pratio je sudbinu doniranih patika pomoću GPS uređaja. Ono što su otkrili šokiralo je istražitelje. 

Umesto da budu reciklirane, kao što je Najki tvrdio, patike su završile u fabrici za drobljenje u Belgiji. Tajni snimci su pokazali radnike kako rukovode potpuno novim i jedva nošenim patikama. Novinari su testirali tvrdnje kompanije pa su  kupili  nove Najkijeve patike, dodali tragače i vratili ih kao donaciju. Rezultat istraživanja je pokazao da su patike završile uništene. 

Postavlja se pitanje zašto  bi kompanija uništavala sopstvene proizvode? Odgovor leži u takozvanoj ekonomiji hajpa( vešptačka žudnja za proizvodima pomoću nestašica), jer ograničene količine podižu cene, a ekskluzivnost gradi prestiž limitirane serije stvaraju potražnju. 

Ova strategija je promenila čitav poslovni model Najkija, a brojevi koje kompanija pravi goto su neverovatni: 

Globalno tržište preprodaje patika vredelo je 6 milijardi dolara 2019.

Do 2030. godine, očekuje se da će vredeti 30 milijardi dolara.

Najkijeva taktika veštačke nestašice stvorila je svet u kojem su patike vrednije od zlata. Ali ekološka cena je katastrofalna napominju daljue stručnjaci koji se takođe slažu i kažu :

– Sve je počelo s internetom. Krajem devedesetih i početkom dvehiljaditih, eBay je omogućio ljudima da kupuju patike onlajn. Pravi bum se dogodio 2011–2012. godine, s eksplozijom društvenih mreža, posebno Instagrama. Kada je Fejsbuk 2012. kupio Instagram, tržište preprodaje patika eksplodiralo je zajedno sa njim- navodi marketinški internet stručnjak koji je specijalizovan za prodaju patika. 

Modna industrija je odgovorna za 10 odsto  globalnih emisija ugljen-dioksida, više od svih međunarodnih letova i pomorskog transporta zajedno. Kada se tome doda to namerno uništavanje novih proizvoda. Prava cena daleko prevazilazi novac. A potrošači su počeli da primećuju. Današnji kupci ne žele veštačku nestašicu. Oni prepoznaju marketinške trikove. Umesto toga, okreću se nečemu potpuno drugačijem. 

Uništavanje zaliha nije samo stvar oskudice, to je kontrola i tržišta. Eliminisanjem viška, Najki može manipulisati cenama i potražnjom kako god želi. Ovakav nivo tržišne dominacije nikada ranije nije viđen. Strategija funkcioniše savršeno. 

Najkijev udeo u tržištu košarkaških patika skočio je sa 43 odsto na 86 odsto u samo nekoliko godina.Kompanija trenutno drži 38,5 odsto celokupnog tržišta patika. Ali ta dominacija ima svoju cenu. tone sintetičkog otpada, ogroman karbonski otisak i gotovo 20 odsto  globalne otpadne vode. 

međutim ovo istraživanje stručnjka atakođe je pokazalo i ogroman pomak u psihologiji potrošača: Današnji kupci  prepoznaju marketinške trikove. Umesto toga, okreću se nečemu potpuno drugačijem pristupu i kopanijama koje rade drugačije, poput. 

Patagonija – preprodaje nošenu odeću kroz program „Worn Wear”

Stela Makartni – lider u održivoj modi

Guči – investira u smanjenje otpada

Stručnjaci navode da ove kompanije kao zajednički faktor imaju Radikalnu transparentnost. 

– Doba tajni je završeno nveo je na društvenoj mreži iks jedna od ekonomista, on dalje komantrišući strategiju Najkija kaže da kupci danas vrednuju autentičnost više od eksluzivnosti, zahtevaju potpunu transparentnost i veruju iskrenom sadržaju više od samih reklama. Najkijeva najveća greška? Mislili su da mogu večno da se kriju- piše dalje on. 

Dok oni uništavaju proizvode kako bi održali lažnu nestašicu, današnji najuspešniji preduzetnici rade suprotno- piše drugi i dodaje da je rezultat jasan. 

– Troškovi marketinga padaju- pišu marketinški stručnjaci i ekonmoski analitičari u svojim postovinai vlogovima na društvenim mrežama. 

Šta je ekonomija Hajpa

Ekonomija hajpa (ili „hype economy“) odnosi se na poslovni model koji koristi veštačku stvaranje uzbuđenja, očekivanja i želje za proizvodima kako bi povećala njihovu vrednost na tržištu. Ovo se postiže korišćenjem marketinških trikova, kao što su: 

Ograničena dostupnost – Stvaranje osećaja da je proizvod teško dostupan, čime se povećava njegova poželjnost.

Ekskluzivnost – Proizvodi su „ograničeni“ ili dostupni samo određenim grupama, što povećava njihov prestiž.

Veštačka nestašica – Namerno se smanjuje ponuda proizvoda kako bi se izazvala velika potražnja, što podiže cenu.

Ovaj model je naročito popularan u industrijama kao što su moda, tehnologija i patike, gde brendovi kreiraju „hype“ oko svojih proizvoda i na taj način manipuliraju potrošačima. Cilj je stvoriti iluziju da je proizvod izuzetno vredan ili neophodan, iako često nije.

(Bizportal.rs)

Izvor:
Bizportal.rs
Piše:
Pošaljite komentar