NBS OGRANIČAVA KAMATE NA GOTOVO SVE KREDITE! Tabaković ističe da centralna banka uvodi red u bankarski sistem
BEOGRAD: Predlogom Zakona o zaštiti korisnika finansijskih usluga ograničavaju se kamatne stope na gotovo sve vrste kredita, kod stambenih kredita i svih vrsta potrošačkih i gotovinskih kredita, uključujući i kreditne kartice i dozvoljeno i nedozvoljeno prekoračenje, izjavila je danas guvernerka Narodne banke Srbije Jorgovanka Tabaković.
Ona je obrazlažući ovaj zakonski predlog na sednici Odbora za finansije Skupštine Srbije rekla da je maksimalna kamatna stopa koja je predložena za stambene kredite prosečna ponderisana kamatna stopa na postojeće stanje kredita uvećana za jednu četvrtinu stope, pri čemu se uvećanje primenjuje tek od 2028. godine, a do tada postoje dva prelazna perioda
"Prvi period traje 2025. godine kada će maksimalna stopa izniositi 5,0 odsto na sve postojeće i novoodobrene stambene kredite sa promenljivom stopom kao i na novoodobrene kredite sa fiksnom stopom. Drugi prelazni period će važiti tokom 2026. i 2027. godine kada će maksimalna stopa biti jednaka prosečnoj ponderisanoj stopi na postojeće stanje kredita za promenljivu stopu i novoodobrene za fiksnu stopu uvećanoj za jednu petinu", rekla je Tabaković.
Pojasnila je da su ova ograničenja već u primeni od 1. januara što je obezbeđeno odgovarajućom odlukom NBS.
Prema njenim rečima predloženo je i ograničenje kamatnih stopa na kreditne kartice, za dozvoljeno i nedozvoljeno prekoračenje
"Maksimalna vrednost efektivne kamatne stope kod kreditne kartice će do sledeće promene referentne kamatne stope NBS iznositi 17,75 odsto a za dozvoljeno i nedozvoljeno prekoračenje 19,75 odsto", rekla je ona.
Navela je da zakon predlaže još niz novina vezanih a one se između ostalog odnose na bolje informisanje klijenata, kao i efikasniji sistem pritužbi na usluge i ponašanje banaka.
Obrazlažući drugi zakon koji je predložila Narodna banka Srbije, izmene i dopune Zakona o bankama istakla je da domaći sektor sada čini 20 banaka, da je aktiva bankarskog sektora decembra 2024. godine iznosila 24 6,6 milijardi dinara i da ona u BDP-u učestvuje sa 70,5 odsto u BDP-u.
Ocenila je da iako je bankarski sektor stabilan postoji potreba da se unapredi i osavremeni, a kao najvažniju novinu u predlogu, navela je obrazovanje fonda za restrukturiranje banaka.
Prema njenim rečima, predlogom se obezbeđuje dodatna zaštita javnih sredstava, pojačavaju se suprevizorska ovlašćenja NBS kao i obaveze banaka u upravljanju rizicima od pranja novca i finansiranja terorizma u skladu sa međunarodnim preporukama u ovoj oblasti.
"Kada je reč u predlogu zakona o izmenama i dopunama zakona o Narodnoj banci Srbije, osnovni cilj donošenja ovog zakona usmeren je ka daljem razvoju savremenih rešenja u vršenju funkcija centralne banke, kako bi one bile još efikasnije u odgovoru na novine na finansijskim tržištima", rekla je Tabakovićeva.