Ima li spasa za najstariju trščaru
ZRENJANIN: Svako ko je u poslednje vreme prošao Karađorđevim trgom u Zrenjaninu mogao je primetiti da su u dvorištu Sandićeve kuće, za koju se veruje da je najstarija sačuvana
građevina ovog tipa, posečena stabla koja su ugrožavala stabilnost ionako trošnog objekta sa odlikama nemačke kolonističke kuće „jozefinskog perioda” u Vojvodini. Odmah se nametnulo i pitanje da li će konačno ova trščara nadomak centra grada biti rekonstruisana kako se ne bi potpuno urušila.
- Kuća je u privatnom vlasništvu i u toku su pregovori oko toga da je grad preuzme – kaže za „Dnevnik” gradonačelnik Zrenjanina Čedomir Janjić. - Želja nam je da je uredimo, jer bi bila bruka za sve nas ako bi nestala. Moram naglasiti da smo problem sa Sandićevom kućom nasledili i da u prethodnom periodu, iako su mnogi isticali njen veliki značaj, niko nije preduzeo nikakve konkretne korake. Mi sada činimo sve što možemo da to pitanje rešimo na pravi način. A jedan od tih koraka jeste i uklanjanje stabala pokraj kuće, kako drveće ne bi ugrozilo stabilnost objekta.
Zbog stanja u kome se nalazi Sandićeva kuća odavno je trebalo da bude rekonstruisana. Trajanje kuće proteže se kroz četiri veka. Ozidana je 1790. godine, od naboja, s krovom „na dve vode”, a celom dvorišnom fasadom pruža se nadstrešnica bez stubova. Na uličnoj fasadi su dva prozora, duboko uvučena u zid i prekrivena drvenim šalukatrama.
Kuća je poznata po tome što je pripadala poznatoj familiji Sandić, a u njoj se 1836. godine rodio Aleksandar Sandić, koji je u Beču studirao pravo i filologiju. Nekoliko godina bio je i pisar Vuka Stefanovića Karayića i jedan od istaknutih saradnika Matice srpske, a afirmisao se i kao književnik i ugledni intelektualac među Srbima svog vremena. Umro je u Novom Sadu 1908. godine.
- Sandićeva kuća je od višestrukog značaja, i memorijalno - istorijskog, i sa stanovišta graditeljstva. Ona je građena u duhu kolonističkih kuća jozefinskog perioda, u vreme planske kolonizacije u Vojvodini, u doba vladavine Josifa Drugog – objašnjava etnolog Branislav Milić iz Zavoda za zaštitu spomenika kulture Zrenjanina.
Među stručnjacima nema dvoumljenja da li Sandićevu kuću treba hitno rekonstruisati, jer je ona odavno proglašena za dobro od opšteg interesa. Posao, međutim koči postupak eksproprijacije, mada je Vlada Srbije još marta 2006. donela rešenje da se ona sprovede na kući i placu površine 14,4 ara.
Ž. Balaban