Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Novi Sad
  • Bačka Palanka
  • Bačka Topola
  • Bečej
  • Beograd
  • Inđija
  • Kragujevac
  • Leskovac
  • Niš
  • Pančevo
  • Ruma
  • Sombor
  • Stara Pazova
  • Subotica
  • Vršac
  • Zrenjanin

„DNEVNIK” U POHODU NA GUDURIČKI VRH Kako su Vršačke planine POSVAĐALE Rodope i Karpate; OVO PODRUČJE investitori još uvek nisu “napali“

03.03.2024. 13:26 13:50
Piše:
Izvor: Niko Perković

U pohod na najviši vrh Vojvodine – Gudurički vrh na Vršačkim planinama, „Dnevnikova“ ekspedicija je krenula iz sela Malo Središte koje se nalazi desetak kilometara od Vršca u samom podnožju planine.

Ovo seoce sa manje od sto stanovnika je poznato po manastiru Središte, ali i kao pešačko-planinarski centar jer se mnoge staze ukrštaju i prolaze u njegovoj neposrednoj blizini.

Nakon instrukcija dobijenih od članova Planinarsko-smučarskog društva „Vršačka kula“, prema Guduričkom vrhu smo krenuli putem pored pomenutog manastira, ali upravo zbog brojnih staza koje se ukrštaju,  usledile su dodatne telefonske konsultacije sa planinarima, nakon čega je hrabro izabrana najkraća, ali i najteža staza do cilja.

Puteljak kroz šumu obeležen je planinarskim oznakama tako da se ne može zalutati, ali se na pojedinim mestima zbog prilične strmine mora penjati „pod ručnom“. Zbog diskutabilne planinarske kondicije reportera „Dnevnika“, na putu ka vrhu bilo je i par kraćih pauza da se uhvati malo čistog šumskog vazduha, ali nakon sat vremena uspona Gudurički vrh je bio „pod nogama“.

A na samom vrhu nas je dočekalo neprijatno iznenađenje jer dok se hvatao vazduh od uspona, shvatili smo da je od osmatračnice na Guduričkom vrhu sa koje se pružao pogled na ceo Banat pa i dalje, ostao samo temelj i metalni ankeri koju se držali.


Pod zaštitom 4,5 hiljade hektara

Zbog jedinstvenog položaja Vršačkih planina u Banatu, raznovrsnosti biljnog i životinjskog sveta,  veći deo šumskog područja ove planine (4.177 hektara) , zaštićen je još 1982. godine kao Park prirode. U međuvremenu, preciznije u decembru 2005. godine, Skupština opštine Vršac donela je odluku o zaštiti Predela izuzetnih odlika Vršačke planine na 4.408 hektara, od čega je u prvom stepenu zaštite 190 hektara.


Kako naknadno saznajemo, osmatračnica je stradala, odnosno demontirana pod uticajem spoljnih (vetar) i unutrašnjih (crvi) faktora koji su drvenu konstrukciju učinili nebezbednom o čemu svedoči i tabla sa upozorenjem koja se još uvek nalazi na vrhu.

Iako gusta šuma koja okružuje plato Guduričkog vrha još uvek nije olistala, zbog gustine stabala ostali smo uskraćeni za panoramski pogled pa smo se morali zadovoljiti „osvajanjem“ ove planine za koju i dalje postoji dilema kojem planinskom masivu pripada. Zapravo geolozi tvrde da dileme nema i da su Vršačke planine definitivno deo sprsko-makedonske planinske mase, odnosno starih Rodopskih planina, a ne Karpatskih kako se navodi u nekoj starijoj literaturi. Do ove „zabune“ je došlo verovatno zbog blizine Karpata koji se u vedrim danima mogu videti sa vrhova Vršačkih planina, ali zbog pomenutog problemčića sa osmatračnicom, ali i oblačnog dana u to se nismo mogli uveriti „svojim očima“ pa ni foto-aparatom…

Mora se priznati da Vršačke planine, iako su po površini znatno manje, deluju malo ozbiljnije od Fruške gore. Ne samo zbog tih stotinak metara za koliko su bliže oblacima, nego i zato što investitori još uvek nisu u tolikoj meri “napali” ovo područje. Istina je da smo tokom penjanja na Gudurički vrh slušali “orkestar” motornih testera, ali mnogo je manje objekata pa i ljudi što šumu u kojoj preovlađuju srebrnolisne lipe i hrastovi kitnjaci čini mnogo mirnijom i pogodnom za terapeutske šetnje.  

  

Silazak je naravno bio znatno lakši i brži, a jedini ljudi koje smo sreli tokom tročasovne šetnje, bio je stariji par iz Vršca koji nam je otkrio strogo čuvanu tajnu o lokaciji gde se javlja prvi ovogodišnji sremuš pa je jedan svežanj ovog lekovitog bilja stigao sa nama i do Novog Sada, a ekspediciji „Dnevnika“ je nakon Srema i Banata, za narednu nedelju preostala poseta najvišoj tački Bačke.

Niko Perković

Autor:
Pošaljite komentar
Jeleni se vratili na Vršačke planine

Jeleni se vratili na Vršačke planine

15.02.2020. 09:46 09:55