POKAJTE SE Slavi se Nedelja mitara i fariseja i prenos moštiju Svetog Jovana Zlatoustog „NEMA NIŠTA JAČE OD PONIZNOG ČOVEKA – ON POBEĐUJE SAMU SUDBINU!“
Ovaj dan nosi duboku duhovnu simboliku i podseća vernike na značaj smirenja, pokajanja i iskrene vere.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Nedelju mitara i fariseja, koja označava početak priprema za Veliki post, kao i Prenos moštiju Svetog Jovana Zlatousta, jednog od najvećih crkvenih učitelja i besednika svih vremena. Ovaj dan nosi duboku duhovnu simboliku i podseća vernike na značaj smirenja, pokajanja i iskrene vere.
Šta predstavlja Nedelja mitara i fariseja?
Nedelja mitara i fariseja je prva pripremna nedelja pred Veliki post. Ovaj dan je posvećen priči iz Jevanđelja po Luki (Lk. 18, 10-14), koja govori o dvojici ljudi koji su došli u hram da se pomole – fariseju i mitaru (cariniku).
Farisej se hvalio svojim dobrim delima, smatrajući da je pravedan i bolji od drugih.
Mitar je skrušeno molio Boga za oproštaj, svestan svojih grehova i slabosti.
Hristos ističe da je upravo mitar, zbog svoje poniznosti i iskrenog pokajanja, otišao opravdan pred Bogom, dok je farisej, uprkos svojim spoljašnjim dobrim delima, ostao gord i osuđen.
Poruka praznika: Ova priča nas uči da nije dovoljno samo formalno ispunjavati verske obaveze, već da je ključno imati iskreno srce, poniznost i želju za duhovnim preobraženjem.
Prenos moštiju Svetog Jovana Zlatousta
Na današnji dan, pravoslavna crkva obeležava i sećanje na prenos moštiju Svetog Jovana Zlatousta iz mesta Komana, gde je preminuo u izgnanstvu, u Carigrad, gde su i prvobitno bile.
Ko je bio Sveti Jovan Zlatoust?
Sveti Jovan Zlatoust (347–407) bio je jedan od najznačajnijih hrišćanskih besednika i teologa. Njegove propovedi i tumačenja Svetog pisma ostavili su neizbrisiv trag u crkvenoj istoriji.
Najvažniji doprinosi:
Autor je Liturgije Svetog Jovana Zlatousta, koja se i danas služi u pravoslavnim crkvama širom sveta.
Borio se protiv nepravde, korupcije i raskalašnog života na dvoru vizantijskog cara, zbog čega je bio proteran.
Njegove poslednje reči bile su: „Slava Bogu za sve!“, što pokazuje njegovu nepokolebljivu veru i smirenje.
Prenos moštiju: Godine 438., na inicijativu cara Teodosija II, njegove mošti su svečano prenesene u Carigrad, gde su dočekane s velikom radošću i poštovanjem. Ovaj čin bio je simbol pravde i Božje milosti, jer je nakon smrti svetitelja crkva priznala njegovu pravednost i veličinu.
Kako se obeležava ovaj dan?
Liturgija: Na ovaj dan u pravoslavnim hramovima se služi Božanstvena liturgija Svetog Jovana Zlatousta, koja je deo njegovog duhovnog nasleđa.
Duhovna priprema: Vernici su pozvani da razmišljaju o svom životu, da se pripremaju za predstojeći Veliki post i nauče da budu skromni i iskreni u veri, baš kao mitar iz jevanđeljske priče.
Molitve Svetom Jovanu Zlatoustu: Mnogi se danas mole ovom velikom svetitelju za mudrost, strpljenje i duhovnu snagu.
Nedelja mitara i fariseja podseća nas da Bog vidi srce, a ne samo dela, dok nas Prenos moštiju Svetog Jovana Zlatousta uči da istina i pravednost uvek pobede, ma koliko bile osporavane.
Ovaj dan je prilika da zastanemo, razmislimo o svojim delima, odbacimo gordost i budemo iskreni u veri i pokajanju. Jer, kako je govorio sam Sveti Jovan Zlatoust:
„Nema ništa jače od poniznog čoveka – on pobeđuje samu sudbinu!“