Ponovo odbijeno da Srbi budu konstitutivni narod u HNK
MOSTAR: Uprkos odlukama Ustavnog suda Bosne i Hercegovine iz 2000. i visokog predstavnika međunarodne zajednice iz 2002. godine, Srbi do danas nisu priznati kao konstitutivni narod u Hercegovačko–neretvanskom kantonu.
Nisu to uspeli da postanu ni na današnjoj sednici kantonalne skupštine jer je propao još jedan – ko zna koji po redu pokušaj, da se amandmanima na Ustav kantona, građanima srpske nacionalnosti konačno prizna puna ravnopravnost, koju imaju Bošnjaci i Hrvati. Ovi amandmani čak nisu dobili šansu da uđu u dnevni red zasjedanja, javlja portal fokus.ba.
Vesna Saradžić, inicijator uvrštavanja amandmana o konstitutivnosti Srba u Ustav Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK), ishod sednice je opisala kao civilizacijsku sramotu.
„Ne znam kako bih drugačije mogla nazvati osporavanje osnovnih prava i sloboda u 21. vijeku. S jedne strane, moram priznati da mi je teško prihvatiti tu činjenicu, jer se pitam u kakvom društvu živimo, dok mi je, s druge strane, nekako lakše, jer ni u kom slučaju ne bih volela biti danas na njihovoj strani, na strani onih koji se protive jednakopravnosti jednog naroda, Srba“, kaže Saradžić.
Odbijanje da se amandmani na Ustav Hercegovačko – neretvanskog kantona uvrste u dnevni red zasedanja Skupštine, pokazuje da za bh. političare ništa nije sveto – ni odluka Ustavnog suda države, ni stav visokog predstavnika, ni zahtevi građana srpske nacionalnosti da konačno imaju ista prava kao i dva druga naroda.
Miladin Vidaković predsednik Srpskog građanskog vijeća – Pokret za ravnopravost (SGVBiH) kaže:
„To je najbolji dokaz kakav je odnos aktualnih politika prema ostvarivanju osnovnih ljudskih prava, konkretno – ravnopravnosti jednog od tri naroda u Bosni i Hercegovini. Naravno, onda se može iz toga samo izvući zaključak kakvo je ponašanje u praksi, i kad bi se usvojili amandmani, ili kako je danas, sa neusvojenim amandmanima. Drugačije je insistirati na realizaciji nekih prava koje ima ovaj narod kao i svi drugi, i građani uopšte, na prostoru Bosne i Hercegovine, kada je to obezbijeđeno Ustavom, kada su stvoreni barem formalno pravni uslovi. Ovako je to olakšanje posla vlastima da ne mora ama baš ništa provoditi od onoga što se zove ‘ljudska prava’ svakog građanina Bosne i Hercegovine na svakom pedlju BiH.“
Profesor ustavnog prava iz Mostara, Nurko Pobrić smatra da je teško naći objašnjenje za situaciju koja je primer apsurda i licemerne politike.
„To je jedna politička licemernost, u konkretnom slučaju, HDZ-a. Naravno, nije sam HDZ, licemeran u političkom smislu. S vremena na vreme se licemerno ponašaju i drugi. Jednostavno, to je nemoguće objasniti da se u jednom principijelnom, ustavno-pravnom, obavezujućem pitanju ne glasa ili se o jednom pitanju glasa u jednoj situaciji na jedan način, a u drugoj situaciji, o istom tom pitanju, na drugi način“, smatra Pobrić.
Srbi u Hercegovačko – neretvanskom kantonu traže ista prava, koja imaju dva druga naroda, Bošnjaci i Hrvati. Pozivaju se na višegodišnje ponavljanje zahteva predsednika HDZ BiH Dragana Čovića kao i drugih političkih predstavnika hrvatskog naroda – da im drugi ne biraju predstavnike.
Protiv predloga Vesne Saradžić (SDP) jednoglasno je glasao je klub hrvatskog naroda. Predstavnici bošnjačkog naroda su bili jednoglasno “ZA”.