Dagsavisen: Hrvatska postala "problematično dete EU"

Nacionalisti u Hrvatskoj su neprijateljski raspoloženi prema izbeglicama, LGBT osobama, nezavisnim novinarima, umetnicima, aktivistima za ljudska prava i svima koji su drugačiji ili misle drugačije, navedeno je u tekstu norveškog lista, preneo je Indeks.hr.



List dalje konstatuje da Hrvatska ima nerešena granična pitanja sa gotovo svim svojim susedima, ali da se Hrvati, kako piše, najvažnije od svega, bore sa nedostatkom suočavanja sa prošlošću i stanjem ljudskih prava u zemlji.



"Dagsavisen" navodi kako su u Hrvatskoj jake snage koje žele da "revidiraju prošlost i očiste NDH, koja je bila fašistička država i podržavala nacističku Nemačku tokom Drugog svetskog rata. To je borba kojoj se ne vidi kraj i stvarnost koju sve hrvatske političke vođe moraju uzeti u obzir".



List je citirao i, kako navodi Indedž.hr, "zloglasnu izjavu Franje Tuđmana" da mu je drago što mu žena nije ni Jevrejka, ni Srpkinja.



Nacionalisti i ratni veterani upoređuju NDH i rat za nezavisnost Hrvatske 1990-ih, pa nije iznenađujuće što se danas u Hrvatskoj koristi ustaški pozdrav "Za dom spremni", naveo je norveški list.



U telstu se podseća da je tokom NDH u Jasenovcu ubijeno najmanje 80.000 Srba, Jevreja, Roma i Hrvata koji su se protivili ustaškom režimu.



List spominje i kontroverznu ulogu Hrvatske u ratu u BiH, i konstatuju da se to petljanje u unutrašnje poslove susedne države nastavlja danas kroz intervencije predsednice Kolinde Grabar-Kitarović oko izbornog zakona u BiH.



Nacionalističke snage pokazuju gađenje prema onima koji žele pomirenje i rešavanje hrvatskih ratnih zločina. 



Na primer, Inicijativa mladih za ljudska prava zatražila je od predsednice Grabar-Kitarović da se izrazi žaljenje za nasilje i zločine protiv srpskih žrtava vojne operacije Oluja.



Ova nevladina organizacija je brzo prokazana kao nacionalni izdajnik u državnim medijima, članovi su bili izloženi javnom progonu i mržnji, piše norveški list.



Hrvatski nacionalisti koriste retoriku mržnje kao sredstvo homogenizacije zemlje i prema unutra i prema Srbiji, uprkos činjenici da je većina Hrvata i Srba u zemlji umorna od sukoba i da žele da nastave život, naveo je "Dagsavisen".



Navode i da je Katolička crkva ključan akter u takvim nacionalističkim politikama, i da se to naročito videlo kada je bila reč o ratifikaciji Istanbulske konvencije o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici.