Vođstvo hrvatske manjine protiv standardizacije bunjevačkog jezika; Bunjevci: Mi imamo svoj jezik

Hina podseća da je iz BNV saopšteno da je okončan rad na „standardu bunjevačkog jezika“, i da se po njemu već pišu i štampaju udžbenici za učenike osnovnih škola koji izučavaju predmet „Bunjevački govor s elementima nacionalne kulture“.

"Standard je nešto što smo propisali kroz rečnik, pravopisni i gramatički priručnik na koji način pišemo mi Bunjevci u 21. veku u svojim medijima, knjigama, beletristici i na koji način se, ukoliko je to potrebno, obraćamo i državi“, navela je predsednica Nacionalnog vijeća Bunjevaca i jedna od autora Standarda Suzana Kujundžić Ostojić.

Ona je na konferenciji za medije dodala da je njihov krajnji cilj „standardizacija bunjevačkog jezika“.

Hina navodi i da je predsednik Izvršnog odbora BNV Mirko Bajić, uz konstataciju da je maternji jezik temeljni kamen za očuvanje identiteta svake nacionalne manjine, podsetio je da su Bunjevci i njihov jezik decenijama bili osporavani.

Hrvatska agencija navodi da je predsednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV) i književnik Tomislav Žigmanov oštro reagovao na postupke BNV navodeći da je javnost ponovo imala priliku da vidi „kako poslednji jahači apokalipse novoštokavske ikavice čine sramotne korake koji vode njenom, nadam se ne i trajnom, kompromitovanju“.

"To čine opet oni koji se ikavicom ne služe, oni koji su je do sad stotine puta unakaradili, oni koji je otimaju, kidaju od hrvatske kulturne baštine! To je šamar svima nama - od Balinta Vujkova, Petka Vojnića Purčara, Vojislava Sekelja, Milovana Mikovića do moje malenkosti - koji pišemo na bunjevačkoj ikavici, jer nam je narodni govor Hrvata sada ukraden! Uz to, ledeno je ćutanje o svemu Hrvatske, pre svega kulturne i naučne javnosti....“, izjavio je Žigmanov.

Hina navodi da je reagovao i predsednik Hrvatskog nacionalnog veća (HNV) Slaven Bačić navodeći da smatra da je reč o političkom projektu „koji ne bi mogao da bude realizovan bez podrške države, odnosno nekih njenih tela, pojedinih stranaka i srpskih medija“.

"Smatram da se radi i o svojevrsnom ataku na hrvatsku kulturnu baštinu. Znamo da su se svi najugledniji Bunjevci na severu Bačke i okoline osećali Hrvatima. Njihova celokupna književnost, kako 20. tako i 19. veka nedvosmisleno je deo ukupne hrvatske književne baštine. Ne osporavamo nikome pravo da se nacionalno samoidentifikuje, pa tako i da govor, dijalekt ili jezik kojim se služi naziva kako hoće. Ali, ilustracije radi, mi možemo prozor nazivati vratima ili pisati kako su to vrata, ali je to i dalje prozor", ", naveo je Bačić.

On je izneo i tvrdnju da "nije slučajno" što su predstavnici Bunjevaca pojačali aktivnosti posle početka dijaloga i saradnje vođstva hrvatske manjine sa državnim organima Srbije.

Bunjevački savet: Mi imamo svoj, hrvatska manjina svoj jezik

Predsednica Bunjevačkog nacionalnog saveta (BNS) dr Suzana Kujundžić Ostojić rekla je danas za Tanjug da ne razume kako samo hrvatskoj nacionalnoj manjini, od ukupno 21 manjinske zajednice u Srbiji, smeta to što je završen rad na standardu bunjevačkog jezika.

"Hrvatska manjina ima svoj jezik, a mi svoj maternji jezik, svako treba da radi na svom jeziku", istakla Standarda Kujundžić Ostojić, koja je jedna od autora Standarda, komentarišcuhi to što su se vodeći ljudi hrvatske nacionalne manjine u Srbiji usprotivili standardizaciji bunjevačkog jezika smatrajući da je reč o "otimanju od hrvatske kulturne baštine".

Predsednica BNS konstatovala je "sa žaljenjem" da se takve izjave daju.

"Kako hrvatskoj manjini smeta to što Bunjevci rade", upitala je ona, navodeći da "mi imamo svoj maternji jezik i trudimo se da dođemo na najviše lingvističke nivoe".

"O našem jeziku treba samo mi da se brinemo i da ga unapređujemo, ne drugi", rekla je Kujundžić Ostojić, zaključivši u izjavi Tanjugu da svako treba da radi na svom jeziku.

Bunjevački nacionalni savet zastupa oko 16.000 vojvođanskih Bunjevaca.

BNS je saopštio da je okončan rad na "standardu bunjevačkog jezika", i da se po njemu već pišu i štampaju udžbenici za učenike osnovnih škola koji izučavaju predmet "Bunjevački govor s elementima nacionalne kulture".

Na to su reagovali predsednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini i književnik Tomislav Žigmanov koji je rekao da je javnost ponovo imala priliku da vidi "kako poslednji jahači apokalipse novoštokavske ikavice čine sramotne korake koji vode njenom, nadam se ne i trajnom, kompromitovanju".

Oštro je reagovao i predsednik Hrvatskog nacionalnog veća Slaven Bačić koji smatra da je reč o političkom projektu i "koji ne bi mogao da bude realizovan bez podrške države, odnosno nekih njenih tela, pojedinih stranaka i srpskih medija".