Skupština Vojvodine izglasala zaduživanje zbog kapitalnih investicija
Poslanici Skupštine Vojvodine sa 91 glasom „za“ usvojili su Pokrajinsku skupštinsku odluku o zaduživanju od 700 miliona dinara za izgradnju protivgradne zaštite Bajša.
Za to kreditno zaduživanje na pet godina pokrajinska sekretarka za finansiju Smiljka Jovanović očekuje nižu kamatnu stopu od 2,5 odsto. Skupština Vojvodine takođe je usvojila i izmenu člana tri Pokrajinske skupštinske odluke o zaduživanju za finansiranje kapitalnih investicionih rashoda, koja se odnosi na produženje roka povlačenja kredita od 2,5 milijardi dinara za finansiranjeizgradnje objekta Kamenice 3 sa PET centrom i uvođenja sistema automatizovanog odbrane od grada na području radarskog centra Fruška gora. Taj iznos je trebalo biti povučen iz banke do 30. aprila, međutim, zbog epidemije koronavirusa, i sporije realizacije kapitalnih investicija pokazala se potreba za produženje tog roka, koji je sad pomeren do 30. oktobra bez dodatnih troškova.
Od svih tačaka dnevnog reda sednice te dve odluke su izazvale i najveću diskusiju. Opozicioni poslanici glasali su protiv zaduživanja uz različita obrazloženja.
Uoči diskusije pokrajinski sekretar za finansije Smiljka Jovanović je obrazložila poslanicima zbog čega treba da se izmene te dve pokrajinske skupštinske odluke.
– Imajući u vidu epidemiološku situaciju prouzrokovanu virusom kovid 19, a samim tim i sporiju realizaciju kapitalnih investicija u oblasti sistema zdravstvene zaštite obezbeđenje sredstava za izgradnju objekta Kamenica 3 sa Pet centrom i obezbeđenje sredstava za finansiranje uvođenje sistema automatizovane odbrane od grada na području radarskog centra Fruška gora, sekretarijat je uputio Vojvođanskoj banci, članici OTP grupe, zahtev za produženje roka raspoloživosti sredstava po ugovoru o kreditu koji je zaključen na osnovu odluke o zaduživanju za finansiranje kapitalnih investicija – navela je ona. – Mi smo zaključili ugovor sa njima od 2,4 milijardi i trebali smo taj novac da povučemo do 30 aprila ove godine. Međutim, zbog cele ove situacije, ne bi se mogla povući sva sredstva i stoga smo tražili odlaganje što su oni i prihvatili.
Kako je navela, banka je 18. januara ove godine obavestila sekretarijat da je kreditni odbor banke odobrio produženje roka raspoloživosti sredstava do 30. oktobra 2021. bez dodatnih toškova.
Poslanici su jednoglasno usvojili predloge pokrajinskih skupštinskih odluka o donošenju prostornog plana područja posebne namene revitalizacije kanala Begej i područja posebne namene predela „Vršačke planine“. Pokrajinski sekretar za urbanizam i zaštitu životne sredine Vladimir Galić je rekao da, kada je reč o kanalu Begej, cilj prostornog plana je da se stvore uslovi za revitalizaciju kanala za izmuljavanje sedimenta do granice sa Rumunijom do hidročvorišta Klek, radi unaređivanje plovnosti i ekoloških parametara kanala. U oviru revitalizacije planirana je rekonstrukcija postojećih vodnih objekata hidročvora Srpski Itebej i Klek – kazao je Galić. Što se tiče prostornog plana posebne namene predela „Vršačke planine“, prostornim planom su definisane dve prostorne celine jedna celina zaštićenog područja su Vršačke planine i Mali vršački rit sa zonom neposrednog uticaja na zaštićenu zonu, druga celina je zona koja obuhvata urbano i ruralno okruženje.
Nenad Borović iz poslaničke grupe “Aleksandar Vučić – Za našu decu” je u svojoj diskusije rekao da odluka banke da prolongira rok za povlačenje sredstva kredita za šest meseci u stvari je potvrda o tome da Vojvodina ima dobar kreditni rejting i da je njen budžet stabilan, konsolidovan i toliko jak da može odgovoriti svim obavezama.
Boris Novaković šef poslaničke grupe SPS-JS je istakao značaj projekta koji će ovim zaduživanjem realizovati, navodeći da je Srbija svrstana u visokorizične zemlje od elementarnih nepogoda.
– Ovaj projekat ima za cilj zaštite od grada na širem području i svaki pomak u tome je pozitivna stvar. U Vojvodini u godini u proseku 30 dana se napravi šteta od grada. Pre uvođenja protivgradne zaštite šteta se merila i sa 50 miliona evra na godišnjem nivou, ima godina kada je ta šteta bila i 200 miliona dolara. Posle uvođenja protivgradne zaštite šteta je smanjena tri do četiri puta, a automatizacijom ovog procesa biće i manja – istakao je Novaković.
Na sednici su potvrđeni i novi poslanički mandati, umesto tri poslanika koji su vratili poslanički mandat zbog odlaska na drugu dužnost. Mandat je potvrđen poslanici Saveza vojvođanskih Mađara Karolini Huđik, profesoru mađarskog jezika i književnosti iz Kule, Saši Šućuroviću (LSV) i Aleksandri Berić (SNS) profesorki tehnike iz Bača.
Poslanik DSS Branislav Ristivojević kazao je da treba ulagati novac u protivgradnu odbranu, ali ne u ovu tehnologiju koju više niko ne koristi.
– Te aktivne mere koje nemaju veću efikasnost od 50 odsto, treba kombinovati sa pasivnim merama protivgradnim mrežama – smatra Ristivojević.
I poslanici SRS-a su glasali protiv zaduživanja.
– Kamenica 3 i protivgradna zaštita su morale biti finansirane iz tekućih budžetskih prihoda, a ne iz kredita. To je ključna zamerka Srpske radikalne stranke – rekao je Đurađ Jakšić i postavio pitanje zašto Pokrajinska vlada nije tražila od republike da finansira, ili barem da sufinansira protivgradnu zaštitu. Poslanici su podržali i izveštaje o upravljanju i raspolaganju javnom svojinom Vojvodine za 2019. kao i Fonda za pružanje pomoći izbeglim, prognanim i raseljenim licima, takođe za 2019. kao i završni račun Fonda za tu godinu.
E. Marjanov