Pupovac: Moj san, da Vukovar ne bude podeljen grad ni u sećanju

„Moj san je da ovaj grad ne bude podeljen ni u sećanju, ni u komemorciji“, naveo je Pupovac i dodao je da može da istrajava da to tako bude, ali da je potreban i doprinos drugih.

Upitao je koliko će još vremena trebati da se u Vukovaru i na drugim mestima stradanja tokom 20. veka pojave moralni i politički autoriteti naroda, vera i država koji će podeliti suosećanje i žaljenje na takav način da će pijetet jednih postati i pijetet drugih.

Ukazao je da bi trebalo činiti sve da se čekanje na to ne pretvori u trajno stanje.

Na pitanje da li će biti u četvrtak u Koloni sećanja kada Hrvatska zvanično odaje poštu stradalima u Vukovaru, Pupovac je kazao da je u Vukovaru danas na svim mestima na kojima treba i želi da bude.

„Danas smo ovde i za četvrtak i za svako mesto na kojem bismo trebali biti", kazao je.

Komemoracije trebaju biti inkluzivne, kazao je Pupovac i dodao da su u Vukovaru stradali ljudi različitih nacionalnosti i pred rat i u ratu, te da bi trebalo otvoriti mogućnost da svi ljudi osete odgovornost i dobiju priliku da pokažu ono što kao ljudi trebaju, a to je podeljen osećaj pijeteta prema stradalima.

Pupovac je kazao da je, kao i ranijih godina i danas kada se obeležava 30 godina od stradanja Vukovara, obišao dva mesta na kojima su počinjeni teški zločini nad njegovim građanima - Dunav i Ovčaru, kao i da su zapalili sveće u srpsko - pravoslavnoj crkvi Svetog Nikole za sve nedužne žrtve, sve poginule.

„Učinilo smo to sa snažnim šaosećanjem sa njihovom patnjom, kao i sa sa patnjom koju njihovo stradanje do danas izaziva kod njihovih najbližih“, kazao je Pupovac.

Navodeći da pre 30 godina nije bio u Vukovaru, Pupovac kaže da ima osećaj kao da jeste, kao i u Glini pre 80 godina.

Ističe da svako od tih mesta, i sve godine i ratove, s više ili manje svesti živimo i danas ali, naglašava, na način na koji ne bismo trebali.

„Mi bismo trebali živeti svoje živote, a ne smrti svojih mrtvih. Mi bismo trebali živeti svoje živote, a ne mržnje svojih i tuđih istorijskih neprijateljstava. Mi bismo trebali živeti živote svoje dece ukoliko ne želimo da njihove živote živi neko drugi. Mi bismo trebali živeti budućnost svoje dece, a ne prošlost svojih očeva, dedova i pradedova, onih od pre 30 i 80 godina. Mi ne bismo trebali živeti u krugu, u kolu smrti i mržnje i strašne prošlosti naših predaka“, poručio je Pupovac.

Prema njegovim rečima, odajući poštu stradalima, mi oživljavamo i osmišljavamo naše ideale, ideale budućeg života i budućih sloboda.

Pitanje nestalih je zajednička tema Srbije i Hrvatske, izjavio je danas predsednik Srpskog narodnog veća Milorad Pupovac dodajući da je odgovornost i na Zagrebu i na Beogradu.

Pupovac je to rekao nakon odavanja pošte nastradalima u ratu u Vukovaru 1991. godine, a na pitanje novinara da li je Vukovar mesto odakle bi trebalo poslati poruku Beogradu da otvori arhive o nestalima iz Domovinskog rata.

Istakao je da je pitanje nestalih zajednička tema, u kojoj bi svi, kako naglašava, trebalo da ponesu svoj deo odgovornosti.

„I Zagreb i Beograd, svako onoliko koliko nosi saznanje, nosi i odgovornost“, kazao je Pupovac.

Dodao je da u tom smislu ne samo da podržava da dođe što pre do nastavka razgovora između predstavnika Vlada u Beogradu i Zagrebu, nego da dođe do rezultata do kojih je moguće doći posle tih saznanja.

„Pitanje nestalih i odgovornih za stradanje ljudi nije nešto o čemu ćemo prestati brinuti i čemu nećemo posvetiti neophodnu pažnju. To je pitanje koje sprečava da imamo dubok osećaj mira u Hrvatskoj i da postoji miran osećaj među ljudima koji žive sa jedne i druge strane Dunava“, zaključio je Pupovac.

Predsednik Srpskog narodnog veća u Hrvatskoj Milorad Pupovac izjavio je danas da odnosi Beograda i Zagreba mnogo utiču na položaj Srba koji bi, kako dodaje, svakako bio mnogo bolji u Hrvatskoj kada bi ti odnosi bili bolji, ali i kada bi se rešavala otvorena pitanja.

Pupovac je za Tanjug u Vukovaru, nakon što je odao počast nastradalima tokom rata u tom gradu 1991. godine, kazao da bi položaj Srba u Hrvatskoj bio bolji kada bi se rešavala otvorena pitanja poput pitanja nestalih, kada bi bilo političke snage koje se odupiru tome da ustaški pozdrav "Za dom spremni" ima pravo građanstva, ali i kada bi komemorativne akcije, poput ove u Vukovaru širile mnogo više tolerancije, poverenja i bile inkluzivnije nego što jesu.

"Činimo sve da se to dogodi, kao što činimo sve da na drugim područjima srpske institucije i njihovi programi budu što je moguće snažniji i da dopru do što je moguće većeg broja pripadnika srpske zajednice i da se podeli sa našim sugrađanima hrvatske nacionalnosti, uključujući i ćirilično pismo", kazao je Pupovac.

Navodeći da svaki poremećaj odnosa između Zagreba i Beograda pripadnici srpske zajednice u Hrvatskoj "osećaju na svojoj koži", Pupovac navodi da se to odražava na tenzije ili ih spušta, smanjuju netoleranciju ili je povećavaju ili podgrevaju mržnju.

Ako Hrvatska i Srbija mogu poslovati i ako je Srbija jedan od najznačajnijih spoljno - trgovinskih partnera Hrvatske uz Nemačku, Italiju i Sloveniju i ako i izvoz iz Srbije u Hrvatsku raste, kako kaže Pupovac, onda nema razloga zašto ne bi stvorili pretpostavke i za unapređenje političkih odnosa posebno zato što to treba da prati kretanje ljudi, interese Hrvata u Srbiji i Srba u Hrvatskoj.

Pupovac ističe i da je veoma važno za Srbe i druge koji žive u Hrvatskoj odati poštu svim stradalima bez obzira na nacionalnost.

Kako navodi, to je važno i zbog međudržavnih odnosa, zbog odnosa u Hrvatskoj i zbog onih koji su stradavali, a stradavali su i Hrvati i Srbi.

"Činimo sve da se razvije osećaj i prema stradanju Srba i u Vukovaru i u Oluji i nakon Oluje i u drugim gradovima 1991. i 1992. godine, kao i u događanjima za vreme Bljeska. To je naš zadatak prema ljudima koji su stradali, ali i prema tome kako i na koji način ćemo stvoriti pretpostavke da se rasterećeni odnosimo i prema stradanjima naših sugrađana hrvatske nacionalnosti i u Vukovaru, ali i u drugim gradovima", kazao je.

Poštu stradalima u Vukovaru 1991. godine danas je odao i Veran Matić kao izaslanik predsednika Aleksandra Vučića, a Pupovac kaže da je značajno to što je već nekoliko godina zaredom Matić kao izaslanik, a na temelju odluke predsednika.

"Značajno je to što je tu i sa nama i sa drugima sa kojima treba podeliti saosećanje za stradanje građana Vukovara i Hrvata i Srba. To znači i treba tumačiti kao nastojanje da se približimo u sećanju, kao nastojanje da pokažemo da nismo besćutni prema stradanju drugih, u ovom slučaju pripadnika hrvatskog naroda, a istovremeno i da ne zaboravljamo stradanje srpskog naroda", dodao je.

Kada je reč o otvorenom pitanju između Srbije i Hrvatske a tiče se nestalih, Pupovac kaže da je u rešavanju tog pitanja došlo do zastoja ili do zamrzavanja.

Ističe da to treba promeniti i kaže da nije dovoljno govoriti da sudbina nestalih treba da bude utvrđena, kao i da je štetno pitanje nestalih politizovati i iz humane sfere prebacaviti u političku.

"Potrebno je razgovarati, potrebno se susretati, razmenjivati podatke. Pitanje nestalih je pitanje zajedničke odgovornosti Srba i Hrvata i zajedničke odgovornosti Srbije i Hrvatske. Svako u toj odgovornosti ima za ponešto podeliti, dati, ima za poneki deo u kojem na temelju vlastitog osećaja odgovornosti treba napraviti iskorak", kaže Pupovac.

Na pitanje dokle se stiglo sa razgovorima sa Vladom Hrvatske u vezi zabrane ustaškog pozdrava "Za dom spremni", Pupovac podseća da su poslednji razgovor imali pre leta i kaže da ih čeka razgovor pre zime.

Prema njegovim rečima, neki koraci su napravljeni i u tom smislu navodi prikazivanje serije dr Hrvoja Klasić o NDH.

"To je važno kako bi ljudi u Hrvatskoj koji za ovih 30 godina nisu imali prilike znati, posebno nove generacije, šta je bila ta država, kakav je krvav trag iza sebe ostavila i kakvu je sramotu navalila na leđa hrvatskog naroda. Imamo i činjenicu da je Ministarstvo uskratilo registraciju jednom udruženju koji je registrovano sa oznakama za dom spremni. To nisu veliki koraci, ali su u našim okolnostima značajni", kaže.

Dodaje da ukoliko se tim putem nastavi, onda će se verovatno doći do onoga što je cilj - a to je da "Za dom spremni" u Hrvatskoj ni u kojim okolnostima ne može imati pravo građanstva.

Takođe, Pupovac smatra da će se doći i do toga da građani znaju šta taj pozdrav znači, odnosno da je antisemitski kada su u pitanju Jevreji, da je istovremeno antisrpski i antiromski i antidemokratski, anticivilizacijski i duboko antihuman.

Potpredsednik Vlade Hrvatske Boris Milošević poručio je nakon odavanja pošte nastradalima u ratu u Vukovaru 1991. godine da grad Vukovar zaslužuje da se sećamo njegovog stradanja, svih onih koji su stradali, kao i onih koji se i dalje vode kao nestali.

„Isto tako Vukovar zaslužuje i da bude grad života, grad tolerancije, dijaloga, različitosti, grad koji gradi srećniju sadašnjost i budućnost“, kazao je Milošević.

Dodao je da Vukovar zaslužuje da njegovi građani međusobno razgovaraju, dele probleme, rešavaju ih zajedno, a da svi iz politike koji dođu sa strane treba samo Vukovarcima da pomognu u rešavanju problema koje sami ne mogu da reše.

Najavio je da će i u četvrtak biti u Koloni sećanja kojom Republika Hrvatska obeležava kraj bitke za Vukovar i odavanje pošte vukovarskim žrtvama sa ostalim članovima Vlade Hrvatske kako bi, kako kaže, odao još jednom pijetet i žrtvama, ali i gradu Vukovaru.

Istakao je da će svi iz srpske zajednice nastojati da se podele po nacionalnoj osnovi prevaziđu, da se obnove razgovori.

Kako kaže, Vlada u ovom mandatu je pokrenula procese dijaloga i jačanja međunacionalnog dijaloga.

„Nažalost, negativnih posledica ima, nisu nestale, ali mislim da idemo u dobrom smeru i da će svake godine taj proces biti bolji i da ćemo doći do toga da se Vukovar više ne smatra gradom podele“, kazao je Milošević.

Na pitanje o sankcionisanju pozdrava „Za dom spremni“, Milošević je kazao da će se dijalog na tu temu nastaviti.