Predizborna ekonomija - Od srpskog Hongkonga do našeg seljaka
Bez obzira na to ko bude formirao novu vladu, agenda i mere će biti identične, samo je pitanje da li postoji politička
spremnost za bolne rezove, koji su neophodni ako želimo da u godinama koje dolaze imamo stopu rasta, poručio je s „NIN fokus” okruglog stola „Ekonomski programi stranaka za parlamentarne izbore 2016” član Ekonomskog saveta Srpske napredne stranke Milenko Yeletović. On je istakao da je Vlada premijera Aleksandra Vučića uložila maksimalne napore u poslednje dve godine, kao i da SNS namerava, ako dobije poverenje građana, da nastavi realizaciju ekonomskog programa. Rezultate ekonomskog programa Vlade, po njegovim rečima, spoznale su i međunarodne finansijske institucije, a kao primer naveo je da je Srbija sada na „revolucionarnom” 59. mestu „Duing biznis” liste Svetske banke.
– Mnogo je urađeno, ali predstoji i mnogo toga da se još uradi – dodao je Yeletović, primećujući da „nema čarobnog štapića”.
Funkcioner Jedinstvene Srbije Petar Petrović ukazao je na to da se ekonomski program te stranke ne razlikuje od stava ostalih koalicionih partnera, izuzev po pitanju vremena kada je trebalo neke mere sprovoditi. On je istakao da je bilo neophodno doneti sve zakone da se država fiskalno konsoliduje te da te mere nisu bile otrov, već lek.
Ekonomski program JS-a se zasniva na otvaranju radnih mesta, školovanju mladih i razvoju ruralnih sredina. Petrović je poručio da lokalne samouprave ne treba da čekaju da Vlada otvara radna mesta, već same da koriste svoje pozicije da dovedu investitore.
Kandidat SPS-a za pokrajinskog premijera Dušan Bajatović napominje da se ta stranka saglasila s merama fiskalne konsolidacije i štednje, koje su prepolovile buyetski deficit, ističući da su one bile nužne i da je SPS u sprovođenju tih mera učestvovao. Upozorio je i na to da je problem u Srbiji to što više trošimo nego što proizvodimo. Kako je istakao, u sektoru poljoprivrede može se uraditi najviše, odnosno taj sektor ima potencijala za najbrži rast.
Na pitanje kako omogućiti rast poljoprivrede kada je iz godine u godinu agrarni buyet sve manji, Bajatović je kazao da taj buyet ne formira ministarka poljoprivrede već Ministarstvo finansija.
Lider „Treće Srbije” Miroslav Parović smatra da Srbija, u ekonomskom smislu, može postati slobodna poslovna zona u Evropi, poput Hongkonga.
– Možemo Srbiju u ovom trenutku ponuditi zapadnim investitorima koji želi da izmeste svoju proizvodnju, ne zbog nas, već zbog potrebe da imaju izlaz na rusko tržište – naglasio je Parović. – Potrebno je prilagoditi zakonski okvir da takvi ljudi dolaze, i neophodno je promeniti definiciju domaćih proizvoda, koji je trenutno najrigidniji u Evropi.
On smatra da Srbija treba da teži neutralnosti u svakom smislu, pa i ekonomskom.
S. St.
Usta puna boljeg života
Miroslav Parović kritikovao je što se na poziv „NIN Fokusa” odazvalo samo pet partija od 20 lista koje su se prijavile za izbore. Kako je ocenio, to pokazuje da, iako su im usta prepuna boljeg života, ne pridaju veliku pažnju ekonomiji.
„Dveri” to vide drugačije
Predsednik Srpskog pokreta „Dveri” Boško Obradović ima drugačiji stav i podvlači da je ekonomski neoliberalan koncept od 5. oktobra 2000. pa do sada „bio otrov za srpsku ekonomiju”.
– Smatramo da je potrebno učiniti sve suprotno od onog što je rađeno od 5. oktobra 2000. naovamo – izričit je Obradović. – Takva ekonomska politika nam ne treba.
Ta stranka bi, kako je kazao, podsticala pre svega poljoprivredike i sve one koji žele da se vrate na selo.