Od dijaloga će zavisiti kako će Vojvođani moći da se izjasne

Ministarka Čomić za Tanjug objašnjava da je pomenuti razgovor vođen na osnovu zakona o popisu i na osnovu preporuka i rezolucija Saveta Evrope čija je članica.

"Zakon o popisu garantuje manjinama pravo na izjašnjavanje o njihovom jeziku, pravo na učešće popisivača iz njihove zajednice i sva prava koja Zakon o popisu inače garantuje svim građanima. Gospodin Odžić, Nenad Čanak i Bojan Kostreš su tražili dijalog zato što je veliki broj ljudi u Vojvidini sa kojima su komunicirali, prinuđen da se po Zakonu o popisu izjasni ili po regionalnoj pripadnosti, što je moguće ili da kažu da su "ostali", navodi ona.

Dodaje da su kritičari koji, kako kaže, napamet i bez ikakve argumentacije komentarišu taj sastanak u stvari protiv dijaloga na koji i oni imaju pravo.

Prema njenim rečima Ministarstvo je otvoreno i za dijalog sa njima o svim temama koje se tiču popisa i obaveza koje Srbija ima prema Savetu Evrope.

To da li će stanovnici Vojvodine moći da se izjasne kao što su pojedini vojvođanski političari tražili, zavisiće kaže i od toka dijaloga sa njima, a pre svega od Zakona o popisu i Republičkog zavoda za statistiku.

"Vi možete zauzeti stanovište baš me briga za sve propise, baš me briga za ljudska prava i ružiti Vojvođane ili ljude koji se iz svojih razloga moraju izjasniti kao "ostali" a možete imati hrabrosti pa učestvovati u dijalogu. Od kritičara koji su za sada komentarisali dijalog, ne očekujem takvu političku hrabrost jer su ti ljudi navikli na svojevrstan politički kukavičluk", ističe Gordana Čomić.

Naglašava da će kroz dijalog biti odlučeno o sudbini ovog predloga a ukoliko se on prihvati trebalo bi da se unese u Zakon o popisu.

Ona navodi da je po sadašnjem zakonu moguće da se ljudi regionalno izjašnjavaju, kao Šumadinci i slično ali nije moguć dvostruki identitet što Savet Evrope, kaže, toplo preporučuje svim zemljama koje rade popis.

"To znači da možete da kažete da ste recimo Mađar srpskog porekla ili Srbin mađarskog porekla zato što ti ljudi inače mogu da se izjasne samo kao "ostali". Pitanje je ljudskih prava ako je vama majka Ličanka a otac Mađar, ili otac Srbin a majka Makedonka, kako ćete se izjasniti", kaže ona.

Ocenjuje da je to identitet i da se mora ostaviti prostora ljudima da svoj identitet slobodno iskažu.

"Vojvođanske partije imaju ideju da to bude i regionalni identitet, koji kaže da je neko Vojvođanin, kako što je regionalni identitet bio Jugosloven, za ljude koji nisu želeli da se drugačije izjasne. Hoće li to biti ishod na kraju ili ne, zavisi isključivo od dijaloga a najmanje od onih koji bi samo da ruže, lažu, bez čitanja podmeću i da su ponosni na neznanje o rezolucijama saveta Evrope i Zakona o popisu Srbije", zaključuje Gordana Čomić.

Dodaje da bi Ministarstvu koje vodi značila još jedna podrška a to je podrška ideji o elektronskom popisu, kako bi svi državljani Srbije mogli samostalnim pristupom popisnom softveru bilo gde na planeti da se izjasne.

"To su uradili u Slovačkoj, u Poljskoj i mi mislimo da i Srbija to može da uradi do septembra 2022. godine a za sve ostalo što, kao i inače izmišljaju, o Vojvodini, Vojvođanima i Vojvođankama, mogu samo da ponovim stih Đorđa Balaševića "Samo lepo možeš ružiti, zavist treba i zaslužiti", ističe Čomić za Tanjug.

Posle razgovora sa predstavnicima Ministarstva za ljudska i manjinska prava predsednik Vojvođanske partije i poslanik u Skupštini Vojvodine Aleksandar Odžić je izjavio da je delegacija Ministarstva, kako je rekao, "imala razumevanja" da se građanima omogući pravo na slobodno izjašnjavanje i vojvođanski identitet".

Koalicija NADA je ocenila da je Vojvođanin naziv za regionalnu pripadnost, slično kao i Šumadinac, Beograđanin i zatražila ostavku ministarke Čomić, dok je Srpski pokret Dveri postavio pitanje da li je "ministarka vojvođanski separatista".