Novi početak odnosa Beograda i Novog Sada
Poseta predsednika Vlade Srbije i zajednički sastanak s izvršnim delom pokrajinske administracije poslednji put su se dogodili pre 13 godina, kada je tadašnji kabinet Zorana Živkovića
imao sastanak sa članovima Izvršnog veća Vojvodine. Od ovog sastanka Vlade Srbije i Pokrajinske vlade očekivanja su različita, ali je značajno da se dva nivoa vlasti u Novom Sadu radno sastaju u najjačem sastavu.
– To je novi početak u odnosima Beograda i Novog Sada, dva centra zajedničke države Srbije – ocenjuje za „Dnevnik“ politički analitičar Dragomir Anđelković. – Ima veliki simbolički značaj. To govori o uvažavanju Novog Sada i Pokrajinske vlade od Beograda. Jer, dok je na vlasti bila Demokratska stranka, koja je gurala neku vrstu pojačane autonomije koja je zadirala u državnost Srbije, to se sve radilo ne u korist građana Vojvodine, nego protiv celine Srbije. Sada imamo novu situaciju jer je u Beogradu na vlasti partija koja zagovara jaku državu, ali s druge strane, ta partija je u Vojvodini na vlasti i zagovara što jaču Vojvodinu. To se može spojiti samo tako što se ništa neće raditi protiv države i njenog jedinstva, ali će se maksimalno raditi u korist građana.
On je dodao da je to dobar model da dve vlade harmonizuju svoje politike, da zajednički rade na privlačenju stranih investicija u Vojvodinu da bi se pokrajina ekonomski unapredila i da bi se svi problemi u njenom funkcionisanju prevazišli, ali i da se što bolje odvijaju odnosi između Beograda i Novog Sada.
– Autonomija Vojvodine nije ništa drugo do model da građanima bude dobro, da žive bolje i efikasnije rešavaju svoje probleme. A sve što smo ranije imali, priču o kvazidržavnosti, to je bio način da se građanima samo stvori novi problem, nove teškoće – naglasio je Anđelković.
Politikolog i nekadašnji potpredsednik Izvršnog veća AP Vojvodine prof. dr Duško Radosavljević navodi da je uvek dobro kada različiti nivoi političke vlasti razgovaraju, ali će izbor tema o kojima se bude razgovaralo odrediti prirodu sednice Republičke i vojvođanske vlade.
– Susret dvaju nivoa vlasti uvek može spustiti tenzije, koje, objektivno, postoje – navodi Radosavljević. – Ako sastanak dveju vlada samo bude pokazivao jedinstvo dvaju oblika iste političke vlasti, onda ništa nismo uradili. Ali mogu zajedno da iniciraju neke projekte. Dobra stvar bila bi da se, sad već kad dolaze, stvori plaforma ili neko razumevanje za promenu ustavnog položaja Vojvodine. Jer je on sad nepostojeći nakon donošenje odluka Ustavnog suda Srbij i pitanje je pri ovom nivou ustavnih ovlašćenja Vojvodine šta oni u stvari dogovaraju.
On je rekao da će, ukoliko izostane konkretna priča o problemima Vojvodine, ali i o njenom dugoročnom razvoju, taj sastanak biti „više promotivnog karaktera“. On se ipak nada da će sastanak predstavnika republičke i pokrajinske izvršne vlasti biti više od „lepih priča, lepih zaključaka i šetnje po Novom Sadu“, podsetivši na to da se i dalje ne poštuje ustavna obaveza o izdvajanju sedam odsto republičkog buyeta za Vojvodinu, i da je to veoma važno pitanje koje treba da se pokrene na sednici dveju vlada.
Aleksandar Savanović
Finansiranje i investicije
Dragomir Anđelković očekuje da će na zajedničkoj sednici Republičke i Pokrajinske vlade biti dotaknuta mnoga pitanja, a verovatno i pitanje zakona o finansiranju Vojvodine.
– Ali, na prvom sastanku ne treba očekivati konkretna rešenja u svim tim oblastima. Važno je da se definišu problemi i da se nađe model zajedničkog harmoničnog funkcionisanja, a ne svađanja. Jer, najgora stvar je kada se političari iz Novog Sada svađaju s političarima u Beogradu i obrnuto, samo se Srbija deli. Mislim da će to biti način da se definišu problemi i posle da se ide dalje. A ključ će biti kako finansiranje, tako i zajedničko privlačenje investicija – zaključio je Dragomir Anđelković.
I rasprava dobra ako je argumentovana
Kao potpredsednik Izvršnog veća, Duško Radosavljević je učestvovao u tri međusobna sastanka predstavnika republičke i pokrajinske administracije, od čega je 2001. i 2002. godine Vladu Srbije predstavljao Zoran Đinđić, a 2003. godine održavao se sastanak Pokrajinske i Republičke vlade na čijem je čelu bio Zoran Živković. Radosavljević ističe da se na prvom sastanku raspravljalo o formiranju zajedničke radne grupe za izradu omnibus-zakona za Vojvodinu, a 2002. se razgovaralo o sprovođenju tog zakona koji je u međuvremenu usvojen. Ubrzo nakon Đinđićevog ubistva, i kabinet Zorana Živkovića sastao se s Pokrajinskom vladom u Novom Sadu. Radosavljević podseća na to da je to bilo u vreme vladavine DOS-a, a ne DS-a, jer kada je DS preuzeo vlast tih sastanaka više nije bilo.
– I ako imate dobre lične odnose, moraju se poštovati ti formalni odnosi. Ako držite vlast u svakom kutku zemlje, mora da se pokaže da republička vlast hoće da dođe do Novog Sada, da se predsednik Pokrajinske vlade pozove na sastanak Republičke vlade ako se priča nešto o merama koje će biti sprovođene u Vojvodini… To su dobre stvari, kojima se pokazuje da računate na aktivno učešće nižih organa vlasti u sprovođenju svoje politike. Ako dolazite i kažete „To ćemo rešiti u četiri oka“, to ne dopušta ni javnu diskusiju, ni javni nadzor, a nije ni lepo vaspitanje. Dobro je da se razni nivoi vlasti češće susreću, razgovaraju, razmenjuju mišljenja, pa što da ne – i kofrontiraju, s argumentima – zaključuje naš sagovornik.