Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Novi Sad
  • Bačka Palanka
  • Bačka Topola
  • Bečej
  • Beograd
  • Inđija
  • Kragujevac
  • Leskovac
  • Niš
  • Pančevo
  • Ruma
  • Sombor
  • Stara Pazova
  • Subotica
  • Vršac
  • Zrenjanin

Marinović: Ni ova ni prethodna vlast nisu vršile pritiske

01.08.2019. 14:52 14:53
Piše:
Izvor: Tanjug/ Sava Radovanović

BEOGRAD: Doskorašnji predsednik Prerkšajnog suda u Beogradu i novoizabrani poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podatak o ličnosti Milan Marinović izjavio je danas da ni prethodna ni ova vlast nije vršila nikakve pritiske na njega kao predsednika suda.

To što je u Narodnoj skupštini izabran za Poverenika na predlog poslaničke grupe SNS, Marinović ne vidi kao mogući uticaj na objektivnost u radu službe Poverenika i podseća da je na funkciju predsednika Prekšajnog suda u Beogradu 2014. godine izabran glasovima skupštinske većine, a da je poverenje parlamenta dobio i četiri godine ranije od prethodne vlasti.

Na završnoj konferenciji za novinare u Prekršajnom sudu u Beogradu Marinović je zahvalio novinarima na dobroj i iskrenoj saradnji i istakao da "niko ko radi čestito i pošteno ne treba da se plaši medija".

On je podsetio na period od uspostavljanja prekršajnih sudova u Srbiji, 2010. godine, kada su prekršajni organi - postali prekršajni sudovi.

Govorio je o brojnim izazovima sa kojima se beogradski prekršajni sud suočavao, pored ostalog podsetio da je do 2015. godine taj sud radio na 13 lokacija, u početku bez kompjutera.

Zahvaljujući tadašnjem premijeru, a sadašnjem predsedniku Aleksandru Vučiću i ministru pravde Nikoli Selakoviću prekršani sud je od 2015. godine počeo da radi na jednom mestu u renoviranoj sudskoj zgradi u Ustaničkoj ulici, naveo je Marinović.

Na taj način, kako je ukazao, skaraćeno je vreme putovanja predmeta, smanjeni su troškovi, poboljšani uslovi rada, naveo je Marinović koji je ukazao na nejednaku opterećenost sudija prekršajaca u Beogradu i nekim drugim gradovima u Srbiji.

Prema njegovim rečima, mesečni priliv predmeta po sudiji u Beogradu je oko 150 predmeta, što je dva i po puta više od propisane norme (60 meritorno rešenih predmeta mesečno).

Marinović očekuje da će Visoki savet sudstva do oktobra izabrati novog predsednika Prekršajnog suda u Beogradu, za koje ima 13 kandidata, od kojih je 12 iz Beograda.

Odložiti primenu Zakona o zaštiti podataka o ličnosti do 2020.

Gorući posao koji mora da se obavi je odlaganje početka primene Zakona o zaštiti podataka o ličnosti, koja je planirana za 21. avgust, smatra Marinović.

Takođe smatra da je potrebna bolja edukacija građana o tome čime se Poverenik bavi, jer mu je kako kaže, nekoliko ljudi već čestitalo izbor za Zaštitnika građana.

Što se tiče odlaganja primene zakona, to je smatra Marinović, neophodno, jer ni služba poverenika, ali i drugi državni organi, obrađivači informacija i društvo, nisu još spremni za primenu novog zakona.

"Bolje je odložiti primenu novog zakona za šest do devet meseci, pa onda početi spreman, nego početi sad, pa ga posle menjati...", rekao je Marinović odgovarajući na pitanja na završnoj konferenciji za novinare u Prekršajnom sudu u Beogradu na čijem je čelu bio do nedavno.

Ukazujući da su novim zakonom proširene nadležnosti i obaveze službe Povernika, Marinović smatra da u ovom kapacitetu ona ne može sve da ih ostvari, te da, između ostalog,potrebno povećati broj izvršilaca u službi Poverenika.

Kako je rekao, jedan od razloga za njegovu zabrinutost za primenu novog zakona je i taj što služba poverenika treba da odredi kriterijume za akreditacije i serftifikacije, što nijedna država u Evropi nije uradila.

Pored ovog kako je rekao klučnog koraka na početku njeogvog rada, Marinović je rekao da će raditi na tome da građanima bude jasno šta radi Poverenik.

"Imam utisak da građani nemaju puno saznanja o tome ne samo šta radi Poverenik, već i sva druga regulatorna tela, kao što je zaštitinik građana, Poverenik za ravnopravnost, Agencija za bobru protiv korupcine...građani imaju slabu percepciju o tome a treba da znaju kome da se obrate kada je neko njihovo ljudsko pravo, kako smatraju, ugroženo ili povređeno", naveo je Marinović.

I organima vlasti, takođe treba da bude jasno, kada dobiju neki zahtev za pristup informacijama od javnog značaja, da li moraju i treba da je daju ili da je uskrate jer ona nije informacijama od javnog značaja, napomeuno je Poverenik.

Za šest meseci, koliko je prošlo od odlaska prethodnog Poverenika sa funkcije do njegovog izbora, nije bilo zastoja u radu i nema zaostalih predmeta, naveo je Marinović.

Autor:
Pošaljite komentar