Kurti: Nadam se da ćemo u Ohridu potpisati plan implementacije
PRIŠTINA: Premijer privremenih prištinskih institucija Aljbin Kurti izrazio je nadu da će Beograd i Priština 18. marta u Ohridu potpisati plan implementacije evropskog predloga za normalizaciju odnosa.
Osnovni ugovor koji je predložila EU solidno je polazište da se krene napred i nadamo se da žemo to konačno uraditi 18. marta, naveo je Kurti u intervjuu za Juronjuz.
On je saopštio da 18. marta na razgovore u Severnoj Makedoniji ide u dobroj nameri, sa dobrom voljom, da normalizuje odnose između Prištine i Beograda.
U vezi sa ispunjenjem ranije obaveze formiranja Zajednice srpskih opština na KiM, on se pozvao na prištinski ustav, koji, kako kaže, ne može da podrži monoetnički entitet kao što je asocijacija opština sa srpskom većinom.
Dakle, ovo ne bi prošlo na našem ustavnom sudu, kao što nije prošlo ni na sudu za ljudska prava u Strazburu, naveo je primer tzv. Kosova.
On je dodao da kao premijer svih građana želi da zadovolji sve njih prema njihovim pravima, potrebama i zahtevima, pa je naglasio da se zato govori o samoupravljanju srpske zajednice.
Kurti je rekao da bi trebalo ići napred ka integraciji u EU uz poštovanje svakog pojedinca, bez obzira na poreklo, uzimajući u obzir posebnosti etničke pripadnosti i kulture.
On je dodao da samoupravljanje vidi u smislu "pune funkcionalnosti, a ne u smislu teritorijalnog položaja".
Priština strategijom protiv terorizma označava navodne separatiste na severu KiM
Vlada privremenih prištinskih institucija identifikovala je, u nacrtu nove strategije za sprečavanje i borbu protiv terorizma u narednih pet godina, grupe, organizacije i pokrete koji navodno promovišu separatizam, a koji su uglavnom usmereni, kako se navodi, na sever Kosmeta sa srpskom većinom.
Prema tom dokumentu, te organizacije povremeno, kako se navodi, koriste nasilje za postizanje političkih ciljeva i izazivanje međunacionalnih incidenata, objavila je danas Koha.
U dokumentu, koji je sačinilo ministarstvo unutrašnjih poslova privremenih prištinskih institucija, ističe se da navedene grupe, pokreti i organizacije imaju za cilj destabilizaciju bezbednosne situacije i demokratskog poretka.
U dokumentu se ističe da, uprkos napretku koji je postignut u međuetničkim odnosima Srba i Albanaca na tzv. Kosovu, i dalje postoje tenzije i da su grupe, organizacije i pokreti koji navodno promovišu separatizam uglavnom usmereni na sever, ali sa, kako se navodi, tendencijom širenja i na druge regione.
Predstavnici civilnog društva, koji su učestvovali u raspravama o ovoj strategiji, ocenili su da je u porastu desničarski ekstremizam.
Iako se u strategiji ne pominju imena, predstavnici privremenih prištinskih institucija su u nekim slučajevima identifikovali organizacije za koje se sumnja, kako je prenela Koha, da su se infiltrirale na sever sa većinskim srpskim stanovništvom tokom perioda kada su bile postavljene barikade.
Predsednica tzv. Kosova Vjosa Osmani izjavila je da plaćenici ruske paravojne organizacije "Vagner" sarađuju sa, kako je navela, "srpskim paravojnim formacijama" u švercu oružja i vojnih uniformi.
Još jedna pretnja koja se pominje u strategiji su islamističke ideologije koje se šire na tzv. Kosovu sa Bliskog istoka.