Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Novi Sad
  • Bačka Palanka
  • Bačka Topola
  • Bečej
  • Beograd
  • Inđija
  • Kragujevac
  • Leskovac
  • Niš
  • Pančevo
  • Ruma
  • Sombor
  • Stara Pazova
  • Subotica
  • Vršac
  • Zrenjanin

NAUČNICI OTKRILI NEVEROVATNU PRIMENU ZA OSTATKE KAFE Evo šta se može od njih praviti, umesto da završe na deponijama

22.05.2024. 14:16 14:31
Piše:
Izvor: pixabay.com/ Ilustracija

Svake godine svet proizvodi zapanjujućih 10 milijardi kilograma otpada kafe na globalnom nivou. Većina završi na deponijama.

- Mogli bismo da proizvodimo beton koji je 30 odsto jači i to obradom i dodavanjem ugljenisane kafe u mešavinu - otkrili su istraživači iz Australije. Njihov „pametni recept” mogao bi da reši više problema u isto vreme.

- Odlaganje organskog otpada predstavlja izazov za životnu sredinu jer emituje velike količine gasova staklene bašte, uključujući metan i ugljen-dioksid, koji doprinose klimatskim promenama - objasnio je inženjer Univerziteta RMIT Radživ Rolčhend.

Sa globalnim građevinskim tržištem u procvatu, postoji i sve veća potražnja za betonom, što takođe uzrokuje još jedan niz ekoloških izazova.

„Kontinuirano vađenje peska širom sveta – koje se obično uzima iz rečnih korita i obala – da bi se zadovoljile brzo rastuće zahteve građevinske industrije – ima veliki uticaj na životnu sredinu“, rekao je inženjer RMIT-a Jie Li.

- Postoje kritični i dugotrajni izazovi u realizovanju održivog snabdevanja peskom zbog ograničene prirode resursa, i uticaja eksploatacije peska na životnu sredinu. Uz pristup kružne ekonomije, mogli bismo da zadržimo organski otpad van deponije i da bolje sačuvamo naše prirodne resurse poput peska“.

Organski proizvodi poput taloga od kafe ne mogu se dodati direktno u beton jer propuštaju hemikalije koje slabe snagu građevinskog materijala. Dakle, koristeći niske nivoe energije, tim je zagrejao otpad od kafe na preko 350 °C dok ga nije lišio kiseonika.

Ovaj proces se naziva piroliza. On razgrađuje organske molekule, što rezultira poroznim ugljenikom koji može da formira jake veze sa cementnom matricom, i samim tim se ugradi u nju.

Rolčhend i kolege su takođe pokušali da pirolizuju talog kafe na 500 °C, ali dobijene čestice koju su nazvali biougljem – nisu bile tako jake.

Istraživači su upozorili da još uvek treba da procene dugoročnu trajnost ovog cementnog proizvoda. Oni sada rade na testiranju učinka hibridnog kafe-cementa u ciklusima zamrzavanja/odmrzavanja, upijanja vode, abrazije i mnogih drugih mogućih poremećaja i uticaja.

Tim takođe radi na stvaranju biouglja iz drugih izvora organskog otpada, uključujući drvo, otpad od hrane i poljoprivredni otpad.

- Naše istraživanje je u ranoj fazi, ali ova uzbudljiva otkrića nude inovativan način da se u velikoj meri smanji količina organskog otpada koji odlazi na deponije - rekao je inženjer RMIT-a Šenon Kilmartin-Linč.

- Inspiracija za moje istraživanje, iz perspektive starosedelaca, uključuje Brigu o zemlji, obezbeđivanje održivog životnog ciklusa za sve materijale i izbegavanje odlaska stvari na deponiju kako bi se smanjio uticaj na životnu sredinu.

Njihovo istraživanje objavljeno je u Journal of Cleaner Production.

(Espreso / Novosti magazin)

Autor:
Pošaljite komentar