Kad će Novi Sad dobiti regionalnu deponiju?
Gradska deponija se od 1963. godine koristi za odlaganje komunalnog i čvrstog otpada, a o njenoj sanaciji i izgradnji novog regionalnog kompleksa priča se već godinama.
Osim toga, ne bi trebalo zaboraviti ni da novosadska deponija nema upotrebnu dozvolu pa, takva kakva je, predstavlja opasnost po životnu sredinu, budući da se tik uz grad godišnje odlaže oko 173.000 tona otpada, odnosno oko 500 tona dnevno. Po podacima iz 2016. godine, JKP „Čistoća” je za godinu prikupila 106.000 tona, a kroz postrojenje za separaciju prošlo je 15.400 tona.
Konceptulni okvir plana regionale deponije, koji je u februaru bio na uvidu, samo je pomak u rešavanju višedecenijskog problema. Gradonačelnik Novog Sada Miloš Vučević nedavno je najavio da bi se plan izgradnje regionalne deponije pred građanima mogao naći do 2020. godine, kao i da će se tu odlgati otpad iz još šest opština.
Aktuelna deponija prostire se na oko 30 hektara, a urbanisti su predvideli da nova regionalna bude smeštena pored sadašnje gradske, kao i da se prostire na 247,14 hektara. Budući da će se na planiranom prostoru odlagati otpad ne samo iz Novog Sada već i iz okolnih opština, procenjuje se da će na tom području godišnje biti deponovano od 70.000 do 160.000 kubika otpada. Kako je navedeno u urbanistikom planu, količina, odnosno zapremina otpada će mehaničko-biološkim tretmanom biti smanjena na 30.000 do 40.000 kubika, u najboljem slučaju, što podrazumeva proširenje polja od 58 hektara.
Očekuje se da će uspostavljanje održivog sistema za regionalno upravljanje otpadom smanjiti štetni uticaj na životnu sredinu i zdravlje sadašnjih i budućih generacija, a pre realizacije projekta Regionalnog centra, trebalo bi uraditi studije opravdanosti i izvodljivosti. Kako iz Gradske kuće kažu za „Dnevnik”, način upravljanja otpadom, odnosno njegovo sakupljanje, transport i tehnologija prerade biće definisani prethodnom studijom i studijom opravdanosti s pratećom projektnom dokumentacijom. Novi paket mera Evropske unije, između ostalog, podrazumeva i da se oko 60 odsto ukupne količine komunalnog otpada reciklira. Osim toga, napominju i da će studija izvodljivosti, ali i revizija Regionalnog plana upravljanja otpadom, pokazati da li postoji potreba za reorganizacijom JKP „Čistoća”.
Planirano je da novac za pripreme prethodne studije i studije izvodljivosti, s pratećom projektno-tehničkom dokumentacijom, bude obezbeđen iz gradskog i republičkog buyeta, dok bi izgradnja regionalnog centra bila finansirana i iz fondova Evropske unije. Gradonačelnik Vučević napominje da građani nemaju razloga za brigu, te da će nova regionalna deponija biti udaljena od naselja i više nego što je zakonski minimum, a oko nje je planirano uređivanje zelenih površina. On navodi da će se pre svega voditi računa o zaštiti životne sredine, kao i da će biti odabrano najbolje i najekonomičnije rešenje.
Proteklih dana u javnosti se dosta govori i o tome da će zbog izgradnje regionalnog centra poskupeti odnošenje smeća, a gradonačelnik kaže da komunalne usluge imaju svoju cenu, te da će pomenute investicije biti sagledane i u kontekstu cene odnošenja otpada.
– Oni koji se bahato ponašaju i bacaju smeće gde stignu, ne vole svoj grad i moraju biti zakonski kažnjeni – primera radi, u Singapuru su izuzetno visoke kazne za bacanje žvake na trotoar – naglasio je Vučević. – Od nas zavisi koliko ćemo biti odgovorni, a trebalo bi da prestanemo da bacamo đubre gde stignemo i da onda krivimo „Čistoću” za to.
U prvoj polovini prethodne godine ukolonjene su divlje deponije s oko 6.000 mesta u Novom Sadu i prigradskim naseljima. Osim toga, „Čistoća” dnevno ukloni smeće s 30 do 40 mesta, što je oko 900 kubika otpada mesečno. Nažalost, divlje deponije niču u svim delovima grada, a postoje mesta na kojima se one redovno uklanjaju, ali se isto tako iznova pojavljuju. Najveće količine smeća gomilaju se na periferiji grada i u prigradskim naseljima jer se tamo, kako u „Čistoći” kažu, otpad istovara kamionima i šleperima.
J. Vukašinović