Koledari prodefilovali gradom
Međunarodni karneval „Novosadska koljada” održan je danas u Novom Sadu, a svečana povorka razigranih koledara krenula je iz Dunavskog parka,
a zatim nastavila Dunavskom i Zmaj Jovinom ulicom ka Pozorišnom trgu gde je ispred Srpskog narodnog pozorišta bio završni defile. Manifestaciju posvećenu najdužoj noći u godini (21. decembra) organizuje Omladinsko udruženje „Omladinski pokret” u saradnji sa Kulturnim centrom Novog Sada i to treću godinu zaredom, a drugi put po pravilima Međunarodne asocijacije karnevalskih gradova (FEČ), čiji je Novi Sad član od 2014. godine. Svečana povorka maskiranih Koledara iz zemalja regiona, kako to i staroslovenska tradicija nalaže, uz muziku, ples i bubnjeve pozdravljala je okupljene Novosađane. Bilo je tu i mladih i starih, slikalo se mobilnim telefonima i fotoaparatima, a čini se da su uspeli makar na trenutak da trgnu sugrađane iz zimskog sna.
- Posle zimskog solsticija, najduže noći u godini, rađa se novo Sunce – Mlado sunce ili Svarožić – Božić - rekao je predsednik Omladinskog udruženja „Omladinski pokret Srbije” Jovica Petrović i objasnio da je period proslava i maskenbala trajao od 20. decembra do 20. januara kada su koledari ili čaroice proslavljali rađanje novog Sunca i početak godine. - Za početak proslave oglašavao se Dažbog koji je kao stvoritelj svega na planeti, ljudima dao znanje i mudrost.
Vremena su se menjala, pa su se mladim muškarcima u veselju pridružile i devojke za udaju.
- Novi Sad je od davnina poznat po lepim ženama sa karakterom, čuvenim novosadskim frajlama - kazao je Jovica Petrović. - Da koledari ne preteraju u razuzdanosti i devojke ne posrnu u veselju i opuštenosti brinule su se mame i dežurne tetke, koje su više nego spremno jurile navalentne momke i strogo pazile na čednost i poštenje devojaka. Ipak i ti strogi čuvari u liku dežurnih tetki i majki morali su se povinuti naredbi Dažboga i pustiti mladost da uživa u karnevalima i veselju... Zato su se svi radovali i čekali „Koljadu”.
Po staroslovenskom verovanju Koledo je biće koje se može posmatrati kao zimski duh i kao božanstvo. Praznici u čast Koleda organizovani su tokom zime, a „Koljada”, koja se održava na dan zimskog solsticija, smatrana je jednim od najznačajnijih praznika u tom periodu. Na taj dan, čestita se vesela Koleda ili čestita Koleda. Neki od običaja zadržali su se i u hrišćanstvu, a u Bugarskoj se Božić i dalje naziva Koleda.
J. Vukašinović
Obredne pesme
Koledovo ime pominje se u mnogim zdravicama, a postoje i takozvane koledarske pesme ili koledi. Te lirske obredne pesme izvodile su se tokom božićnih praznika, a u mnogim krajevima se taj običaj zadržao i do današnjih dana.