Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Novi Sad
  • Bačka Palanka
  • Bačka Topola
  • Bečej
  • Beograd
  • Inđija
  • Kragujevac
  • Leskovac
  • Niš
  • Pančevo
  • Ruma
  • Sombor
  • Stara Pazova
  • Subotica
  • Vršac
  • Zrenjanin

IZ ISTORIJE GRADA: Tri novosadske „dame” u centru Srpske Atine

11.10.2020. 18:07 18:24
Piše:
Foto: Dnevnik (V. Fifa)

U saradnji s Udruženjem turističkih vodiča Novog Sada, „Dnevnik” objavljuje priče i zanimljive anegdote o istoriji i arhitekturi grada, znamenitim ljudima, gastronomiji, kao i o skrivenim ili zaboravljenim predelima koji krase Srpsku Atinu.

Ovog puta priča dugogodišnja članica tog udruženja Biljana Milošević, koja otkriva zanimljive informacije o tri novosadske „dame”: palati „Gvozdeni čovek”, palati Štedionice i Grand hotelu „Majer”, današnjoj zgradi Vojvođanske banke. Kao prvu, navodi palatu „Gvozdeni čovek” u Njegoševoj ulici 2. Ona navodi da je na mestu današnje palate u 18. veku bilo Katoličko groblje, prva zgrada „Gvozdeni čovek” izgrađena je početkom 19. veka, a 1846. godine ustupljena je za potrebe Magistrata.

– Zgrada je izgorela i delimično je porušena u bombardovanju 1849. godine, a obnovljena je po sačuvanim nacrtima, a figura gvozdenog čoveka bila je na samom uglu u nivou prvog sprata – ističe Biljana Milošević. – Nova palata „Gvozdeni čovek“ izgrađena je 1909. godine u stilu secesije s prelepim fasadnim ukrasima. Na vrhu zgrade sagrađena je kupola, ispod koje je, u niši, smešten stari ratnički oklop po kojem je zgrada i dobila ime. Figura predstavlja starog ratnika u metalnom oklopu s helebardom u desnoj ruci. Helebarda je srednjovekovno oružje koje ispod metalnog šiljka ima s jedne strane sečivo, sekiru, a s druge bodež u vidu kuke.

Naša sagovornica se osvrnula i na čuvenu poslastičarnicu „Dornšteter”, koja se nekada nalazila u zgradi, a koja je, nakon smrti vlasnika Jakoba Dornštetera 1944. godine, prešla u državno vlasništvo i dobila naziv „Moskva”.

– Godine 1948. smo rekli istorijsko „Ne” Staljinu te menjamo ime u „Zagreb”, koje je važilo sve do devedesetih, kada dobija današnje ime „Atina” – dodaje Biljana Milošević.

Blizu opisane palate, na Trgu slobode 7 sledi nova priča. Biljana Milošević ističe da je na tom mestu bila kuća koja je izgorela u bombardovanju 1849. godine. Tada je, kako opisuje, u velikoj obnovi, izgrađena luksuzna jednospratna porodična kuća, koja je srušena početkom 1904. godine zbog izgradnje palate Štedionice.

– Palata je izgrađena u stilu secesije u obliku ćiriličnog slova „G” – napominje Biljana Milošević, i dodaje da glavna fasada izlazi na Trg slobode, a bočna pripada Njegoševoj ulici. – Na glavnoj fasadi prozori su na svakom spratu različitog oblika. U prizemlju su pravougaoni, zasečenih gornjih uglova, na prvom spratu su polukružno završeni, a na drugom pravougaoni. Balkoni su zidani s ogradama od kovanog gvožđa, a bogato ukrašen ulaz u zgradu je s leve strane. U toj zgradi je nekada bio smešten Filozofski fakultet, a osamdesetih godina postaje sedište Vojvođanske banke.

Kao treću novosadsku „damu” u ovoj priči Biljana Milošević navodi nekadašnji grand hotel „Majer” na Trgu slobode 5. Ona ističe da se kafana „Zeleni venac” prvi put spominje 1754. godine, a prerasta u hotel „Kronz”. Na istom mestu Emerlih i Regina Majer 1893. godine grade novi, veliki i luksuzni hotel – grand hotel „Majer”. Opisuje ga kao dvospratnu zgradu izgrađenu u stilu neobaroka, dok je, kako kaže, prepoznatljiva po rizalitu na sredini ulične fasade, odnosno po kružnim izbočinama na istaknutom delu pročelja fasade koji u celoj svojoj visini izbija iz zidne mase.

– Na rizalit se nastavlja kupola, a levo i desno su četiri vertikale prozora, a poslednji su udvojeni – nastavlja Biljana Milošević, i dodaje da je fasadna dekorativa raznovrsna u vidu muških i ženskih maski, školjki, plodova. – Lazar Dunđerski je 1916. godine kupio hotel. U velikoj svečanoj sali je 25. novembra 1918. godine održana Velika narodna skupština prisajedinjenja Vojvodine Kraljevini Srbiji. Nakon Prvog svetskog rata ime je promenjeno u hotel „Sloboda”. Godine 1953. postao je Dom JNA, a danas je u toj zgradi Vojvođanska banka.

K. Ivković Ivandekić

Piše:
Pošaljite komentar