Istorija ledinačkog rasadnika puna uspona i padova
Ledinački rasadnik osnovao je 1978. godine Momčilo Gajić, a danas njegovi sinovi Vinko, Goran i Jovan aktivno otklanjaju posledice burne istorije, dok se srećnih vremena i uspomena na svog oca rado sećaju.
Rasadnik je osnovan kako bi se prodavale novogodišnje jelke, da bi u jednom trenutku bio dom za oko 500 vrsta četinara, perena, šiblja, ukrasnog bilja i drveća, kao i sadnog materijal, a u njemu se sada gaji oko 200 vrsta.
– Tata je dobio ideju za rasadnik kada se rodio moj stariji brat i prvi zasadi se ostvaruju 1978. godine sa novogodišnjim jelkama različite vrste – rekao je Vinko Gajić. – Bili smo najveći proizvođači novogodišnjih jelki u bivšoj SFRJ. Moj otac je biljke ostavljao sa busenom, a među prvima je uveo etikete, deklaracije sa cenom i nazivom vrste.
Kako naš sagovornik objašnjava, 1988. godine Momčilo Gajić pregovara sa Evropskom unijom o snabdevanju sa 100.000 komada novogodišnjih jelki, međutim, to se zbog situacije početkom devedesetih nije realizovalo.
– Ogroman novac je uložen u sisteme za navodnjavanje koji su neophodni za dobar uspeh rasadnika, ušlo se u hiperprodukciju i sve je palo u vodu, a da bi se sve stvoreno iskoristilo, prešlo se na dendrološki program, šumski rasad, ukrasno bilje, žbunje – kazao je on. – U sve to nas u tančine uvodi pokojna Dara Kitić, koja je praktično ozelenila celu Jugoslaviju.
Devedesetih je postojao i problem sa zarobljenim biljkama u Bosni, a nakon čuvenog novosadskog Sneškograda, koji je, kako je Vinko kaže, osmislio njegov otac, rasadnik je bankrotirao, a situacija se poboljšala 2001. godine. Nakon propalog tendera 2006. godine, Momčilo Gajić se razboleo i upokojio 2014. godine, nakon čega rasadnik preuzimaju njegovi sinovi, koji ga uređuju i obnavljaju.
– Primili smo žestoke udarce nakon njegove smrti, sada obnavljamo i građevinu i nadamo se da ćemo za nekoliko godina vratiti stari sjaj rasadniku – istakao je Vinko. – Odrastali smo kraj oca, a o biljkama smo učili i od njega, Dare Kitić i inženjera i tehničara koji su tu radili, pa sam jedan od retkih koji ume uspešno da presadi drvo visoko 15 metara. Imamo lep i velik izbor biljaka o kojima se brinemo.
D. Andulajević
Foto: S. Šušnjević