TRANZICIJA KA REGENERATIVNOJ POLJOPRIVREDI U vojvođanskim oranicama sve manje je humusa
U organizaciji „Donau Soja” i „EIT Food” u Subotici je održana radionica na temu „Tranzicija ka regenerativnoj poljoprivredi”, koja je okupila više od 40 poljoprivrednih proizvođača, kao i stručnjake iz oblasti regenerativne poljoprivrede.
Ovaj događaj pružio je učesnicima priliku da steknu nova znanja i razmene iskustva o održivim praksama, koje mogu doprineti unapređenju kvaliteta zemljišta i prilagođavanju klimatskim promenama.
„Donau Soja” je ovim događajem zvanično i otpočela drugu godinu projekta pod nazivom „EIT Food Regenerative Agriculture Program”.
Naučna savetnica iz novosadskog Instituta za ratarstvo i povrtarstvo dr Jordana Ninkov istakla je da regenerativna poljoprivreda nije samo izbor poljoprivrednih istraživača, već strateško pitanje Republike Srbije u prilagođavanju poljoprivrede na klimatske promene. Intenzivna poljoprivreda dovela je do iscrpljivanja zemljišta i pada njegovog kvaliteta, što klimatske promene dodatno ubrzavaju.
Procenjuje se da je polovina svetskog poljoprivrednog zemljišta već degradirana, najčešće usled gubitka organske materije – humusa.
Sličan trend prisutan je i u Srbiji, gde se beleži pad sadržaja humusa, važnog saveznika u prilagođavanju na klimatske promene: „U Vojvodini, polovina zemljišta spada u klasu slabo humusnih zemljišta (<3 odsto humusa), dok druga polovina ima srednji sadržaj humusa. Ovo je alarmantno stanje s obzirom na prirodni potencijal regiona, gde bi gotovo celokupna obradiva površina mogla pripadati klasi zemljišta bogatog humusom (>5 odsto)’’, navela je dr Ninkov.
Profesor Jug, sa osiječkog Fakulteta agrobiotehničkih znanosti, govorio je o konzervacijskoj obradi zemljišta, koja predstavlja složen sistem, u kojem se povoljni uslovi za proizvodnju useva postižu primenom različitih redukovanih zahvata obrade zemljišta (ili njihovim potpunim izostavljanjem) i ostavljanjem biljnih ostataka na površini ili blizu površine zemljišta, u količini koja odgovara agroekološki lokalnim uslovima. Ovim pristupom sprečava se dalja degradacija zemljišta i poboljšavaju se njegova fizička i biološka svojstva.
„Ovakav pristup smanjuje emisiju CO2, povećava otpornost na sušu i doprinosi dugoročnoj održivosti proizvodnje”, rekao je profesor Jug.
Dr Vladan Ugrenović je u svom izlaganju istakao da će erozija biodiverziteta imati negativniji uticaj na poljoprivrednu proizvodnju u budućnosti. „Jedan od problema, sa nesagledivim posledicama, jeste dramatičan pad pojave i raznovrsnosti svih vrsta insekata oprašivača.
Stvaranje i očuvanje staništa oprašivačima može poboljšati ukupni biodiverzitet i funkcije ekosistema koje pruža, a uvođenje polinatorskih traka na poljoprivredne površine jedna je od najefikasnijih mera”, istakao je u svom izlaganju dr Ugrenović.