LAZAREVA SUBOTA I VRBICA Praznik vere, nade i dečje radosti
Lazareva subota, praznik koji se obeležava uvek tačno osam dana pre Uskrsa, predstavlja značajan dan u pravoslavnom kalendaru.
Ova krsna slava, koju je obeležavao i patrijarh Pavle, uvek se dočekuje u okviru šeste nedelje Časnog posta, pa se stoga proslavlja uz posnu trpezu. Uoči praznika Cveti, Lazareva subota se slavi zajedno sa Vrbicom, praznikom posvećenim deci i Hristovom svečanom ulasku u Jerusalim.
Vrbica, praznik dečje nevinosti i vere. Vrbica je jedan od najsvetlijih i najradosnijih praznika za pravoslavne vernike, a posebno za decu. U hramovima se na taj dan unose grane vrbe koje ostaju do nedeljne liturgije, kada se obavlja čin blagosiljanja.
Te grane simbolizuju palmine grančice kojima su vernici pozdravljali Isusa Hrista prilikom njegovog dolaska u Jerusalim, što je opisano u Jevanđelju.
Po tradiciji, na Lazarevu subotu se nose grančice vrbe, one simbolično predstavljaju Hristov trijumfalni ulazak u sveti grad. Takođe se pominju Hristova stradanja i vaskrsenje Lazara, koje se smatra najavom opšteg vaskrsenja vernika i pobede života nad smrću.
Prema hrišćanskom predanju, Lazareva subota se vezuje za događaj kada je Isus Hristos podigao Lazara iz mrtvih, što je bio neposredan povod za odluku judejskih starešina da osude Hrista. Nakon vaskrsenja, Lazar je postao episkop na Kipru i prema predanju, živeo je još 30 godina, propovedajući hrišćansku veru.
Ovaj praznik je bogat i narodnim običajima koji se razlikuju širom Srbije. U mnogim krajevima se u domove unose vrbove grančice, a ponegde i koprive, za koje se veruje da donose zdravlje i blagostanje. Grančice se čuvaju u kući tokom cele godine, često postavljene uz ikone.
Jedan zanimljiv običaj podrazumeva jutarnje umivanje na reci, tom prilikom se iz vode uzima kamenčić koji se šutne što dalje uz reči: „Koliko sam ovaj kamen bacio, toliko zmija daleko od mene bila.“ Ovo simbolično "proterivanje zla" deo je narodne tradicije zaštite doma i porodice.
Cveće je takođe važan deo Vrbice. Običaj nalaže da se tog dana ubere sveže cveće i ostavi u vodi da prenoći. Na praznik Cveti, svi ukućani treba da se umiju tom vodom kako bi obezbedili zdravlje tokom godine.
U pojedinim krajevima Srbije i danas se neguje običaj poznat kao Lazarice, gde neudate devojke, obučene u svečane narodne nošnje, idu od kuće do kuće pevajući i donoseći blagoslove domaćinima. Ova tradicija predstavlja radost proleća i simbolizuje dolazak toplijih dana i obnove prirode.