MESEČNO ZARADE PREKO 200.000 BEZ DIPLOME FAKULTETA! Posla ima preko glave, ali nema ko da radi
Najveća potražnja je u Beogradu i Vojvodini, gde poslodavci više ne traže "idealnog kandidata", već samo da se neko prijavi. Ako ovaj trend potraje, nameće se pitanje - ko će održavati bolnice, škole, prodavnice čistim i slagati kutije u magacinima?
Prema podacima Nacionalne službe za zapošljavanje, tokom prošle godine, čistač hotela i kancelarija bio je na drugom mestu najtraženijih zanimanja u Beogradskom regionu. Potraživan je 3.681 magacioner, dok je samo u Vojvodini nedostajalo više od 2.000. Oglasa za ove poslove bilo je nekoliko puta više na specijalizovanim internet portalima.
- Situacija sa spremačicama je katastrofalna – kaže Andrej Maletić, vlasnik firme za održavanje poslovnih prostora.
- Ne samo da nam nedostaju čistacice, već je i loš kvalitet radne snage. Na naš oglas za radno mesto čistača, prijavi se i do 100 ljudi, na razgovor dođe dvoje, troje, a ne zaposli se niko. Plate kod nas su veće od minimalca, stručnije spremačice mogu da zarade i više od 90.000 dinara. Približavamo se platama zaposlenih u zdravstvu.
Maletić kaže da ni poslodavci nisu zadovoljni zbog "uvoza" radne snage, ali je to jedini način da se osigura da će radnici sledećeg dana doći na posao. Iz inostranstva najčešće dolaze radnici iz Indije, Bangladeša, Nepala, Pakistana. U velikom broju hotela u Beogradu i Novom Sadu već rade spremačice koje ne govore srpski.
Promenila se situacija i sa ženama koje čiste stanove u odnosu na pre nekoliko godina, kada je bilo dovoljno pitati poznanike za preporuku. Satnica je skočila do 1.400 dinara – mesečna zarada može da pređe i 200.000, a broj žena koje se bave ovim poslom sve je manji.
- Tražimo radnike mesecima. Pre smo imali desetine prijava, sada nam se niko ne javlja. Ljudi jednostavno ne žele više da rade ovaj posao – kaže menadžer jedne beogradske agencije za održavanje stanova.
Nedostatak radnica doveo je do rasta cena: generalno čišćenje stanova košta od 8.000 do 15.000 dinara, u zavisnosti od površine. Mada nam ovo ne ide u prilog, za one koji traže nekog da im očisti stan, možda je najbolje rešenje da stave ruke u rukavice...
Magacioner je još jedno od deficitarnih zanimanja. Kompanije ovim radnicima nude zaradu i do 150.000 dinara mesečno. U mnogobrojnim oglasima za ovo zanimanje često se naglašava mogućnost stalnog zaposlenja i da se obično radi prva smena. U nekim kompanijama se radi i od ponedeljka do petka, a negde do subote. Ukoliko je posao u Beogradu, na primer, radnicima se često obezbeđuje smeštaj i topli obrok.
U želji da pronađu magacionere, poslodavci nude i mogućnost usavršavanja i druge privilegije.
- Posao nije težak kao što ljudi misle, ali svi bi da budu u kancelariji ili da rade preko interneta – ističe vlasnik kompanije koja se bavi distribucijom prehrambenih proizvoda. Plata nije mala, uslovi su korektni, ali nema ljudi. Ranije su studenti rado prihvatali ovaj posao, sada ga i oni izbegavaju.
Miloš Turinski iz "Infostuda" ističe da uskoro počinje letnja sezona na moru, gde se sezonski radnici sele već u maju, pa će nam spremačice i ostali deficitarni radnici nedostajati još više:
- Nedostaju nam i građevinski radnici, konobari, kuvari, auto-mehaničari, auto-limari, vozači C i D kategorije. Zanatska zanimanja godinama su bila potcenjena i slabo plaćena, a važilo je pravilo: završi fakultet da ne bi radio fizički posao. Ovaj pristup doveo je do toga da su se generacije usmeravale ka fakultetima, dok su zanati i osnovna zanimanja poput magacionera i spremačica bila zanemarena.
Turinski podseća da je nekada bilo nezamislivo da zanatlija zarađuje više od diplomiranog ekonomiste, a sada je situacija obrnuta. Veliki je problem što država nije blagovremeno uskladila školski sistem sa realnim potrebama tržišta rada. Desilo se ono što niko nije očekivao: poslovi koji su nekada bili slabo plaćeni, sada su postali "premijum" usluga. Zanatlije biraju gde, za koliko i kod koga će da rade. Društvo je dugo potcenjivalo "osnovne poslove", a sada nam se takav odnos vraća kao bumerang – kaže Turinski.
Vodoinstalatere do 250.000!
Deficit radne snage je najviše uočen među zanatskim i niže kvalifikovanim zanimanjima, pokazuju istraživanja. Poslodavcima je bilo najteže da nađu radnike za pozicije mesara, mehaničara, frizera, pekara, metalostrugara, stolare i vodoinstalatere. Takođe, i za ove pozicije, pojedini poslodavci su bili spremni da ponude visoke zarade. Tako su mesari i metalostrugari imali mogućnost da zarade i više od 120.000 dinara mesečno, frizeri i pekari do 200.000, mehaničari do 240.000, a za vodoinstalatere nuđena je zarada u iznosu od čak 250.000 dinara.
Kurir Biznis / Večernje Novosti