SVE VIŠE NOVCA NA TRŽIŠTU ZDRAVSTVENE ZAŠTITE Veće učešće privatnih bolnica i ordinacija u lečenju
Tržište zdravstvene zaštite u Srbiji za 2024. godinu procenjeno je na pet milijardi evra, a očekivani godišnji rast ovog tržišta je oko 10 odsto, što ukazuje na stabilan razvoj.
Privatni sektor zdravstvenih usluga čini čak 10 odsto ukupnog tržišta i njegova vrednost procenjuje se na skoro pola milijarde evra u 2024. godini. Tokom poslednjih sedam godina beleži prosečan godišnji rast od 15 odsto sa očekivanom stopom rasta od približno 12 odsto u narednim godinama.
Privatni zdravstveni sektor u Srbiji razvijao se kroz različite forme investicionog ulaganja, a danas ga čini oko 700 zdravstvenih ustanova – od malih privatnih praksi do velikih sistema. Srbija ima značajan potencijal za rast zdravstvenog sektora, na šta ukazuje sve veći broj međunarodnih investitora. Na stranom kapitalu su utemeljeni najveći integrisani zdravstveni sistemi koji pružaju sveoubuhvatnu uslugu, poput MediGroup i Acibadem Belmedic, dok je Euromedik zasnovan na domaćem preduzetničkom kapitalu.
- U privatnom sektoru ima mnogo više ustanova i ordinacija. Samo privatnih stomatoloških ordinacija ima više od 3.200, ali nažalost, zvanična, tačna evidencija ne postoji za broj lekarskih ordinacija, hirurških sala, magnetnih rezonanci, skenera, RTG kabineta, bolničkih kreveta, biohemijskih i patohistoloških laboratorija,... itd u privatnom sektoru. Pretpostavlja se da je u privatnom sektoru zaposleno oko 30.000 zdravstvenih radnika i saradnika – kaže za „Dnevnik“ dr Draško Karađinović iz NVO „Doktori protiv korupcije“.
Privatnici mogu da budu konkurentni
- Za spektar određenih usluga, privatno zdravstvo može biti konkurentno,a time i atraktivno za inostrane korisnike i investitore. U ovoj fazi to se pre svega odnosi na usluge iz ambulantne medicine, rehabilitacione tretmane, banjske terapije, itd. Za obimnije investiranje, domaće i inostrano, potrebna je radikalna promena sistemskog ambijenta, podizanje konkurentnosti, produktivnosti i kvaliteta, a to je složen proces koji zahteva kombinaciju i usklađivanje ekonomskih, edukativnih i regulatornih faktora – smatra dr Karađinović.
Prema njegovim rečima, kapaciteti su vrlo značajni i kad bi se izmenila zakonska regilativa ti kapaciteti bi trebali biti konstatovani i u zavodima za javno zdravlje pa bismo imali jasnu sliku o privatnom zdravstvu. Ali i ovako je jasno da privatni sektor bitno doprinosi zdravstvenom statusu nacije.
Pretpostavlja se da je u privatnom sektoru zaposleno oko 30.000 zdravstvenih radnika i saradnika (dr Draško Karađinović iz NVO „Doktori protiv korupcije“)
Integrisani privatni sistemi doprinose jačanju celokupne zdravstvene infrastrukture, razvoju privatnog sektora i srpske privrede. Strani kapital je omogućio bolju dostupnost specijalizovanih medicinskih usluga, uvođenje modernih tehnologija i veću konkurenciju na tržištu, što je pozitivno uticalo na kvalitet usluga. Istovremeno su usmereni na angažovanje najboljih stručnjaka u zemlji i igraju značajnu ulogu u unapređenju kvalitetne zdravstvene zaštite građana Srbije i regiona.
Kao i na svakom tržištu, kada postoji dinamično i konkurentno okruženje, učesnici su podstaknuti da unapređuju svoje usluge, implementiraju inovacije i usklađuju se sa najvišim medicinskim standardima. Pokazatelji ukazuju da na domaćem tržištu ima prostora za dalji razvoj zdrave konkurencije, a strana ulaganja donose i najbolje svetske prakse koje direktno doprinose poboljšanju kvaliteta zdravstvene nege.
LJ. Petrović