VELIKE STRANE INVESTICIJE OPORAVLJAJU PRIVREDU ZRENJANINA Prerađivačka industrija doživljava procvat; Izvozni potencijal u suncokretu
Posle Drugog svetskog rata Zrenjanin je izrastao u jedan od najrazvijenijih privrednih centara u Srbiji i bivšoj Jugoslaviji, međutim, u proteklih nekoliko decenija, poslovni ambijent je pretrpeo dramatične promene.
Tranzicija sa socijalističke na slobodnu tržišnu ekonomiju obeležena je nizom privatizacija koje nisu uspele da očuvaju potencijal industrijskog grada. Izgubljen je tehnološki korak sa svetskim proizvodnim trendovima, a sa padom zaposlenosti, opadao je i kupovni potencijal građana, te se Zrenjanin ubrajao u područja sa najvećom devastacijom industrije.
U Generalnom urbanističkom planu grada Zrenjanina, koji je prošlog meseca bio na javnom uvidu, navodi se da je u periodu od 2015. do 2021. godine uočen rastući trend broja registrovanih zaposlenih. Najveći procenat je u sektoru prerađivačke industrije, u trgovinama na veliko i malo i u javnom sektoru (državne uprave, obrazovanje, zdravstvo i socijalna zaštita).
– U pomenutom periodu zabeležen je i rast broja privrednih društava. Iako se uočavaju pozitivna kretanja u pogledu privredne aktivnosti, rastao je i broj brisanih firmi. Takođe, primetan je i rastući trend u kretanju broja aktivnih preduzetnika i opadajući trend brisanih preduzetnika koji posluju na teritoriji Zrenjanina – piše u ovom dokumentu.
Investicije u novoosnovane fondove u Zrenjaninu od 2019. godine beleže trend rasta zahvaljujući velikim stranim ulaganjima. Posmatrano po sektorima, investicije beleže rastući trend u prerađivačkoj industriji, a opadajući u poljoprivredi.
Vrednost ostvarenih građevinskih radova od 2015. do 2021. godine beleži pozitivan trend i gotovo je utrostručena. Od 2019. godine učešće investicija u stambene zgrade nastavlja sa rastućim trendom, dok učešća investicija u ostale građevine opada.
Kako se ističe u Generalnom urbanističkom planu, na teritoriji Zrenjanina posluju preduzeća iz oblasti prehrambene, tekstilne, metalske i hemijske industrije, proizvodnje nafte i prirodnog gasa, građevinarstva i saobraćaja odnosno transporta.
Izvozni potencijali su proizvodi od suncokreta, tekstilni proizvodi, sanitarije, setovi kablova i plastičnih delova za automobile i drugo.
U poslovnom kompleksu „Kolpe” 2005. godine je uspostavljena Slobodna zona, za uvoz i izvoz bez poreza i carinskih dažbina, koja je 2012. proširena na područje industrijskih zona „Bagljaš” i „Jugoistok”.