KOLAČIĆI NISU SPREMNI ZA RERNU, VEĆ ZA MARKETING Da li nas špijuniraju šporet, televizor, friteza, zvučnici
Britanski portal Which?, posvećen zaštiti potrošača, istražio je koliko smo izloženi prikupljanju podataka kada je reč o pametnim kućnim uređajima i tom prilikom prikupio brojne dokaze o tome.
U svom nedavnom istraživanju, britanska organizacija za zaštitu potrošača Which? prikupila je dokaze da pametni kućni uređaji, koji su danas sve prisutniji u modernim kuhinjama, prekomerno prikupljaju podatke o korisnicima i šalju ih na udaljene servere. Istraživači su dokazali da takvo prikupljanje podataka premašuje potrebe koje ti uređaji imaju tokom rada i da to nije neophodno za njihovo funkcionisanje.
To implicira da se ti podaci – kolačići - nakon prikupljanja možda prodaju trećim stranama u marketinške svrhe.
Which? je analizirao jednu od najpopularnijih kategorija kućnih uređaja u poslednje vreme – friteze na vruć vazduh, za koje je utvrđeno da prikupljaju podatke o lokaciji i traže dozvole za snimanje zvuka na povezanim mobilnim telefonima, bez navođenja razloga za takve zahteve. U istraživanju su bile obuhvaćene tri „pametne” friteze proizvođača Xiaomi i Aigostar.
Prekomerno prikupljanje podataka
Pokazalo se da je Xiaomi-jeva aplikacija za upravljanje tim uređajima povezana sa
oglašivačkim mrežama Fejsbuka i Tiktoka, što omogućava slanje lokacije i detalja o korisnicima radi preciznijeg oglašavanja. Aplikacija proizvođača Aigostar prikupljala je podatke o polu i starosti korisnika, ponovo bez jasnog razloga, ali unos tih podataka nije bio obavezan.
Šta je potrebno regulisati
Da bi građani bili sigurni da ih niko ne kontroliše bez njihovog znanja i odobrenja, potrebno je propisima regulisati i propisati kontrolu podataka koji se šalju van Srbije (npr. na servere u inostranstvu).
Nužna su precizna pravila o tome koje vrste podataka pametni uređaji smeju da prikupljaju, a mora biti i obavezna transparentnost u politici privatnosti proizvođača.
Sva tri analizirana proizvoda su, preko svojih aplikacija, slala prikupljene podatke na servere u Kini, što je bilo navedeno u njihovoj politici privatnosti. Which? se nije detaljnije bavio analizom onoga što se sa tim podacima kasnije dešava. Ipak, poznato je da se kolačići trećih lica još uvek mogu koristiti neograničeno u marketinške svrhe.
Pored friteza, analizirani su i pametni televizori, satovi i zvučnici, za koje se i očekivalo da će prikupljati podatke. Istraživanje je pokazalo da mnogi od ovih uređaja koriste trakere povezane s oglašivačkim mrežama i da gotovo svi prate tačnu lokaciju na kojoj se koriste.
„Naše istraživanje pokazuje kako proizvođači pametnih tehnologija i kompanije sa kojima sarađuju trenutno mogu prikupljati podatke od potrošača, naizgled bezobzirno, a to se često radi sa malo ili nimalo transparentnosti”, poručuju iz ove organizacije.
Zaštita podataka o ličnosti
Mnoge kompanije koje posluju u Srbiji koriste iste globalne aplikacije kao i u drugim zemljama, što znači da mogu prikupljati i slati podatke u inostranstvo. Korisnici često nisu svesni obima podataka koji se prikupljaju.
Srbija ima Zakon o zaštiti podataka o ličnosti, koji je u velikoj meri usklađen sa GDPR-om. Ovaj zakon reguliše obradu ličnih podataka, prava korisnika i obaveze kompanija koje prikupljaju podatke. Problem je, međutim, u tome što u praksi često nedostaje sprovođenje zakona i efikasna kontrola.
Zato svi očekuju donošenje Zakona o digitalnoj bezbednosti, koji je predviđen za maj, ali je sada potpuno neizvesno da li će i kada biti donet.
Ovaj zakon bi mogao dopuniti postojeći okvir i pružiti konkretnija pravila za zaštitu korisnika od rizika povezanih sa pametnim uređajima. Fokus bi bio na digitalnoj sigurnosti, zaštiti od sajber-pretnji i jačanju odgovornosti kompanija.
I. Radoičić