Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Novi Sad
  • Bačka Palanka
  • Bačka Topola
  • Bečej
  • Beograd
  • Inđija
  • Kragujevac
  • Leskovac
  • Niš
  • Pančevo
  • Ruma
  • Sombor
  • Stara Pazova
  • Subotica
  • Vršac
  • Zrenjanin

KOLIKO SU RODITELJI INFORMISANI O NARKOMANIJI Pogrešni stavovi gubitak vremena za lečenje

25.06.2024. 11:25 11:34
Piše:
Izvor: Bolnica "Vita"

U susret Međunarodnom danu borbe protiv zloupotrebe droga (26. jun) Specijalna bolnica „Vita“, tradicionalno kao i prethodnih 14 godina, sprovela je istraživanje posvećeno ovom problemu.

Tema istraživanja ovoga puta bili su stavovi i informisanost roditelja srednjoškolaca kako o samoj bolesti zavisnosti narkomaniji, tako i o psihoaktivnim supstancama. 

- Roditelji su po prirodi stvari najzainteresovaniji da deca prevaziđu rizike odrastanja kao što je zloupotreba droga. Da bi bili uspešni u tome neophodno je da budu dovoljno informisani i pravilno orjentisani po pitanju samog problema - kaže Milan Vlaisavljević, direktor Bolnice “Vita”.

Ispitivanje je sprovedeno tokom maja 2024. na uzorku od 511 roditelja srednjoškolaca grada Novog Sada. Slično istraživanje bolnica “Vita” je sprovela i 2010. i 2017. godine.

- Dobijeni rezultati ukazuju da je prisutna otvorenija komunikacija roditelja sa decom na ove teme, te da je tema narkomanije sve manje tabu u porodicama. Nešto preko 92 odsto ispitanika odgovorilo da često ili povremeno sa svojom decom razgovara o drogama. U prethodnim istraživanjivanjima taj procenat aktivne komunikacije je bio na nivou od 80 do 85 odsto - napominje Vlaisavljević. - Takođe, utisak o ličnoj dobroj informisanosti na temu narkomanije ima 71,2 odsto roditelja iz uzorka, što je blizu nivoa i prethodnih istraživanja (69 odsto).

Kada je reč o izvorima informisanja roditelja na temu narkomanije i dalje dominiraju mediji sa 51,1 odsto („klasični“ sa 20,2 odsto, internet portali i društvene mreže sa 30,9 odsto), što je ipak manji uticaj u odnosu na 2017. godinu kada su mediji bili izvor informacija na nivou 66 odsto. Takođe, nisu zanemarljivi ni alternativni načini informisanja, gde 30,5 odsto roditelja navodi da se informišu preko literature, predavanja, prijatelja. Navedeni dobijeni podaci govore i o zainteresovanosti roditelja za ove teme. 

Sa druge strane, da utisak o dobroj informisanosti roditelja nije u potpuno objektivan govore rezultati o značajnom prisustvu brojnih zabluda i predrasuda kako o samoj bolesti, tako i psihoaktivnim supstancama. Tako, čak 57,7 odsto roditelja smatra da narkomanija i nije bolest nego nečiji hir, izbor, stil života ili bezobrazluk. Dobijeni rezultati su čak i nešto nepovoljniji nego 2010. i 2017. godine, kada se taj procenat kretao na nivou od 50 do-52 odsto. 

Ovakvi stavovi po pravilu produžavaju vreme za reagovanje u rešavanju problema ili dovode do gubitka vremena u neadekvatnim pokušajima rešavanja ovog problema „na svoj način“. Ovo donekle potvrđuju i dobijeni podaci da oko 30 odsto ispitanih roditelja ni ne bi potražilo stručnu pomoć nego bi pokušalo da problem reši unutar porodice, što je najviši procenat do sada. U tom smislu i nije „iznaneđenje“ iskustvo iz kliničke prakse Bolnice “Vita” da se pacijenti javljaju za stručnu pomoć prosečno posle duže od decenije trajanja problema sa zloupotrebom droge 

Takođe, gotovo polovina roditelja (49,3 odsto) podržava neopravdanu podelu na „lake i teške“ droge, što dovodi do pogrešne procene rizika i mogućih posledica određenog ponašanja kod mladih. U ranijim istraživanjima 2010. taj procenat neadekvatnih stavova je bio na nivou 56 odsto, dok je 2017. bio nešto niži, t.j povoljniji procenat na nivou 35 odsto roditelja koji imaju neadekvatne stavove o štetnosti pojedinih droga. 

- Najispravniji stav jeste da je svaka droga droga i da niko, apsolutno niko ne može garantovati da povremeno „eksperimentisanje“ neće prerasti u učestalu zloupotebu i „završiti“ se sa nekim oblikom bolesti zavisnosti. U tom smislu, bezbedan je onaj koji nije probao - kaže Milan Vlaisavljejvić.

R. D. 

 

Autor:
Pošaljite komentar