Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Novi Sad
  • Bačka Palanka
  • Bačka Topola
  • Bečej
  • Beograd
  • Inđija
  • Kragujevac
  • Leskovac
  • Niš
  • Pančevo
  • Ruma
  • Sombor
  • Stara Pazova
  • Subotica
  • Vršac
  • Zrenjanin

Podizanje kapaciteta umetnika i produkcije na viši nivo

17.08.2023. 14:38 15:10
Piše:
Foto: V. Veličković

Od momenta kada je u Novi Sad 2016. godine stigla vest da je proglašen Evropskom prestonicom kulture, uz ponos i sreću za takvu priliku, otvorena su i brojna pitanja i izazovi. Sada, nakon godine titule, generalna ocena i utisak je da je Novi Sad uspešno izneo ceo projekat, a to pokazuju i podaci nezavisnih istraživača sa Univerziteta u Novom Sadu, koji se aktivno bave analizom projekta.

Prema tim podacima, gotovo 80 odsto građana tvrdi da je titularna godina zadovoljila ili čak prevazišla njihova očekivanja, a više od 60 odsto građana primetilo je određene promene u gradu od momenta dobijanja titule. Cifre su već uveliko poznate - više od 4.000 događaja i 6.000 umetnika, kao i 40 hiljada obnovljenih i novih prostora za kulturu.

To je ono što publika vidi. Međutim, iza kvaliteta programa i organizacije, koji se isticao kao glavni razlog za posetu događajima, kriju se važni procesi za umetnike, organizacije i ustanove, nevidljivi publici, ali neophodni za krajnji ishod.

Među tim procesima, koji su podrazumevali podizanje kapaciteta, pre svega lokalne scene, su upravo konkursi. Kroz više od 50 javnih konkursa i poziva, koje je Fondacija „Novi Sad – Evropska prestonica kulture”, raspisala u titularnoj godini, ali i u godinama pripreme, postavljene su nove prakse, od izuzetne važnosti za, pre svega, lokalnu scenu.

Pozitivnu praksu, Fondacija je nastavila i nakon godine titule, pa je na ovogodišnjem nacionalnom konkursu za Kaleidoskop kulture odabrano 23 projekta koji će uskoro biti i realizovani od 7. septembra do 15. oktobra, u mreži kulturnih stanica i u Distriktu.

Postavljena praksa konkursa sa definisanim umetničkim konceptom

Upravo taj konkurs postao je prvi takve vrste u Novom Sadu, a jedan od retkih u Srbiji i regionu, koji se raspisuje sa jasnim umetničkim konceptom i programskim i tematskim okvirima.

- Kod nas postoji mali broj poziva koji se odnose na umetnike iz cele države i većina tih poziva ima višegodišnju tradiciju, ali i višegodišnje kriterijume - kaže Sara Masnikosa, čiji je projekat odabran na ovogodišnjem konkursu. - Kriterijumi su određeni prema samo jednoj vrsti sadržaja, bez obzira na kvalitet umetničkog rada. Zato ovakvi mladi pozivi daju jednu nepristrasnu situaciju u trenutku odabira projekata i mladim i neafirmisanim umetnicima pružaju šansu da postanu vidljivi u moru drugih, iskusnijih i zrelijih umetnika.

Željko Grulović, koji je takođe dobio sredstva na konkursu za svoj projekat, kaže da je finansiranje produkcije umetničkih dela jedan od akutnih problema na nivou Srbije i da je zato praksa javnih konkursa koji su okrenuti, odnosno daju mogućnost finasiranja produkcije umetničkih dela od posebnog značaja.

- Verujem da je ovaj konkurs jedan od dobrih načina za promociju kako mladih i neafirmisanih umetnika, tako i umetnika i umetničkih kolektiva koji su već vidljivi na sceni, a posebno kroz njihov susret i upoznavanje na jednom jedinstvenom događaju. Kaleidoskop je sa druge strane medijski izuzetno vidljiv stoga verujem da je to jedan od aspekata koji je posebno važan za mlade i neafirmisane stvaraoce - naglašava Grulović.

Olakšavanje procedure i edukacija

Uz mlade umetnike, Filip Markovinović, čiji je projekat takođe odabran na konkursu, smatra da je to dobra prilika i za iskusne kulturne radnike.

- Prednost ovakvih grantova je što je konkursna procedura pojednostavljena i ne zahteva da imate udruženje ili organizaciju iza sebe kao nosioca. To je pre svega dragoceno jer postoji zaista velik broj umetnika koji se ne snalaze najbolje sa sistemom aplikacija, uobličavanja svojih ideja u projektne okvire i slično. A do sredstava se najčešće dolazi upravo preko projekata. Raspisivanje ovakvog konkursa, preko Fondacije kao neke vrste posrednika, omogućava da se prevaziđe taj jaz i omogući lakši pristup sredstvima. I nadam se da će ovakvih grantova biti više, bar dva puta godišnje, jer je to prilika da se brže odgovori na potrebe umetnika i da se direktno dođe do korisnika koji stoje iza svog dela svojim imenom. Dobro je i da konkurs nema ograničenja po pitanju mesta prebivališta umetnika, kao ni prema godinama, na taj način možemo da steknemo bolji uvid u stanje na umetničkoj sceni ne samo u lokalu - kaže Markovinović.

Pitanje konkursa nije samo otvaranje novih mogućnosti, već kako je i Markovinović objasnio, i samo snalaženje prilikom apliciranja, što je takođe problem koji je proizveo i edukacije o samom pisanju projekata i prijavljivanju, koje su bile organizovane u okviru Evropske prestonice kulture.

- Dobro se sećam da sam pre pet, šest godina gledala javne konkurse i pojma nisam imala kako da ih ispunim - smatra Sonja Leštar, takođe jedna od dobitnica sredstava na konkursu za ovogodišnji Kaleidoskop kulture. - Onda sam sa koleginicom Majom Grgić vrlo naivno prilazila konkursima na kojima nismo dobijale sredstva. Nije mi bilo jasno zašto. Proteklih pet, šest godina EPK je organizovao edukacije za pisanje javnih konkursa, a put me je naveo naneke divne ljude koji imaju iskustva koja nesebično dele i tek tada sam shvatila kompleksnost pristupa projektima. Ovo najpre govorim jer možda neko mlad misli daje nemoguće te formulare popuniti. Moguće je - ističe smatra Sonja Leštar.

Od podrške lokalnoj sceni za vreme korone do novih mogućnosti za celu scenu Srbije

Konkurs koji je, sudeći po činjenicama, postao odlična prilika za umetnike, započet je 2020. godine, pod nazivom „Umetnici. Sad!”, kada je ideja Fondacije bila da pruži podršku lokalnoj sceni, usled posledica koje je za kulturu imala pandemija koronavirusa. Tada je izabrano 22 projekta lokalne umetničke scene, koji su bili realizovani u novosadskoj mreži kulturnih stanica, dajući tako priliku umetnicima da kreiraju i realizuju svoje projekte, imaju na raspolaganju prostorne i produkcijske kapacitete i, najvažnije, dođu do publike. Iako onlajn, ti programi stigli su do više od pola miliona ljudi na društvenim mrežama.

Od 2020. zaključno sa ovom godinom, više od 100 projekata dobilo je sredstva na pomenutom konkursu, koji je u godini titule Evropske prestonice kulture, prvi put otvoren na nacionalnom nivou.

Nemanja Velimirović, koji je dobio sredstva na ovogodišnjem konkursu, kaže da su konkursi važni za umrežavanje aktera na kulturnoj sceni i da upravo to doprinosi imiyu grada.

- Za umetnike i kompletnu art scenu javni konkurs je idealna prilika da se upoznaju, razmene iskustva i da zajedničkim radom dolaze do novih rezultata i eksperimentišu u svojem polju. Važno je da Novi Sad i sve ustanove koje se bave kulturom u istom, zajednički grade imiy grada i da svojim doprinosom umetnost vrate na nivo na kojem je ona zaslužila da bude. Javni konkursi su integralni deo toga - smatra Velimirović.

On dodaje da je mladim umetnicima uvek potrebna podrška.

- Smatram da mladima ovaj konkurs nudi odličnu šansu da prikažu svoj rad i da isti na profesionalan način prezentuju svojim sugrađanima i svima onima koji su u toku manifestacije prisutni. Pored toga, neafirmisani umetnici svih starosnih doba takođe dobijaju „svojih pet minuta” što je za svaku pohvalu - ističe Nemanja Velimirović.

Za Jugoslava Sivića, ovaj konkurs prilika je da uradi nešto što nije toliko često u njegovom stvaralačkom opusu.

- Javni konkursi su veoma važni i značajni, jer pružaju mogućnost, neophodnu pomoć i šansu da umetnici svoj potencijal i produkciju stave na viši nivo. To mladim i neafirisanim umetnicima omogućava veću vidljivost na umetničkoj sceni, a to je svakom umetniku, koji želi da mu to bude osnovni zanat, veoma važno - kaže Sivić.

Na ovogodišnjem konkursu odabrano je 23 projekta. Umetnički koncept ovogodišnjeg Kaleidoskopa kulture „Neraskidive veze”, predstavlja i tematski okvir programa, dok se vremenski opseg koji programi obuhvataju odnosi na umetnost i stvaralaštvo nastalo u poslednjih 100 godina.

A. Brzak

 

Autor:
Pošaljite komentar