Sombor nabavio protivgradne rakete za centar u Bajši
SOMBOR: Radarski centar „Bajša” republičkog Hidrometeorološkog zavoda ima višegodišnju podršku somborske lokalne samoprave u pokušaju da razbije gradonosne oblake i zaštiti oranice i voćnjake.
Iz gradskog buyeta i ove kasne zime nabavljene su dodatne količine protivgradnih raketa, koje je u Bajši predao Jovo Keča, gradski većnik zadužen za poljoprivredu.
Na teritoriji somborskog gradskog područja će i ove sezone, od 15. aprila do 15. oktobra, aktivno delovati 23 protivgradne stanice, a novina je da su one sada automatizovane, što znači da će se ispaljivanjem raketa upravljati direktno iz Radarskog centra „Bajša“. Samim tim je prestala potreba za plaćanjem strelaca koji su manuelno ispaljivali rakete na čijem vrhu se nalaze punjenja srebro-jodida. Kupljenim protivgradnim raketama, uz one koje je obezbedio sam Hidrometeorološki zavod, planirano je da se zaštiti preko 100.000 hektara obradivog zemljišta na somborskom području. Sombor je posle Zrenjanina, najveća lokalna samouprava u Srbiji, po površini namenjenoj ratarskoj proizvodnji.
Grad Sombor platio je skoro 6,5 miliona dinara 115 protivgradnih raketa PGR TRAJAL D-8. Ovaj projektil dužine 120 centimetara, težak nešto preko pet kilograma, zahvaljujući raketnom motoru pokretanom dvokompozitnim gorivom, u stanju je da reagens koji „razbija“ gradonosne oblake isporuči na maksimalnu visinu od preko 7.700 metara, pri elevaciji od 85 stepeni. Kada raketa dosegne potrebnu visinu, dok leti kroz gradonosni oblak produkti sagorevanja reagensa, odnosono srebro-jodida, struje kroz otvore na telu rakete i tako zasejavaju oblačnu masu velikim brojem jezgara kristalizacije.
Protivgradna zaštita se zasniva na unošenju aktivnih supstanci, meteoroloških reagensa, u gradonosne oblake, čijim se sagorevanjem stvaraju sitne aerosolne čestice koje deluju kao centri kristalizacije vodene pare iz vazduha koja je naglo rashlađena i brzo se kristalizuje stvarajući veliki broj malih čestica leda. Ove čestice grada padaju u niže i toplije slojeve atmosfere gde se tope i nastavljaju pad u obliku kiše. Na taj način je sprečena prirodna kristalizacija i stvaranje velikih zrna grada koji se u toku pada ka tlu ne mogu otopiti, te prouzrokuju ogromne štete na usevima i objektima. Kada obavi ovaj posao, što traje oko pola minuta, raketa se samouništi.
U Somboru sa dužnom pažnjom prate razvoj takozvanih prizemnih protivgradnih generatora, kojima zemlje razvijene poljoprivrede poput Francuske i Španije u potpunosti štite svoja polja. Ovaj uređaj ne samo što je daleko bezbedniji za upotrebu, već dugoročno i daleko jeftiniji od jednokratnih protivradnih raketa.
M. Miljenović