SAVETOVANJE KRIVIČARA Da li je kućni zatvor opravdao očekivanja?
Reforma krivičnog zakonodavstva Srbije započeta pre dvadesetak godina, još uvek traje, a brojna rešenja se preispituju i traži odgovor na pitanje u kojoj meri su ispunjenja očekivanja zakonodavca i šta bi trebalo menjati.
Tim pre, jer ovu oblast prate brojna lutanja, a struka već radi na izmenama i dopunama Krivičnog zakonika, Zakonika o krivičnom postupku i Zakona o maloletnim učiniocima krivičnih dela i krivičnopravnoj zaštiti malolenih lica.
Krivičari, sudije i javni tužioci i njihovi zamenici, veliki broj advokata koji postupaju u krivičnim predmetima, kao i profesori sa krivičnih katedri na pravnim fakultetima, pokušaće na ovogodišnjem savetovanju na Zlatiboru od 22. do 24. septembra da odgovore na pitanja - treba li i na koji način reformisati krivično zakonodavstvo i da li su skraćeni postupci i primena alternativnih sankcija i mera u Srbiji, dali rezultate i uticali na smanjenje kriminaliteta u proteklom periodu.
Neposredni organizator savetovanja, poduže teme „Vaninstitucionalne mere, pojednostavljene forme postupanja i drugi krivičnopravni instrumenti reakcije na kriminalitet i pozitivno kazneno zakonodavstvo" je Srpsko udruženje za krivičnopravnu teoriju i praksu uz podršku Ministarstva pravde Republike Srbije, Pravosudne akademije, Instituta za kriminološka i sociološka istraživanja i Misija OEBS-a u Srbiji.
Ovoga puta, u centru pažnje, biće pravni instituti - kućni zatvor i pritvor, rad u javnom interesu, oportunitet krivičnog gonjenja, sporazumi o priznanju krivičnog dela - od kojih se očekivalo da će doprineti smanjenju represije i bržem završetku krivičnih postupaka.
- Sada je pravi trenutak da se stručno i kritički, snagom argumenata, analizira problematika najznačajnijih novina koje je doneo dosadašnji proces reforme kaznenog zakonodavstva – materijalnog, procesnog, maloletničkog i prekršajnog, kao i da se odgovori na ključno pitanje – da li su ispunjena očekivanja zakonodavca, a ako nisu – šta bi trebalo preduzeti da bi ključni ciljevi procesa reforme konačno bili ostvareni – kaže prof. dr Stanko Bejatović, predsednik Srpskog udruđenja za krivičnopravnu teoriju i praksu.
- Toliko je veliki broj novih zakonskih rešenja i instituta koje je doneo dosadašnji proces reforme da se slobodno može reći da smo u velikom stepenu napustili rešenja koja su tradicionano bila obeležje našeg krivičnog zakonodavstva. Brojni su primeri za takvu konstataciju, a čini se da su tri primera najvažnija. To su vaninstitucionalne mere reakcije na kriminalitet, pojednostavljene forme postupanja i poseban Zakon o maloletnim učiniocima krivičnih dela, sa nizom specifičnosti. Mislim da treba normirati nova zakonska rešenja, a postavlja se i pitanje da li treba menjati ili doneti potpuno novi Zakon o maloletnicima – kaže prof. dr Stanko Bejatović
Poseban okrugli sto na savetovanju krivičara, biće posvećen izmenama Ustava i pitanju koji su „sledeći koraci obezbeđenja željenog načina funkcionisanja nosilaca pravosudnih funkcija“. Namera organizatora je da na ovim dodatnim raspravama ukažu na rešenja u setu pravosadnih zakona radi njihovog usaglašavanja sa izvršenim izmenama Ustava Srbije kao neophodnom preduslovu za valjano funkcionisanje nosilaca funkcija u pravosuđu.
O primeni alternativnih sankcija i mera u Srbiji od 2015. do 2020. godine Institut za kriminološka i sociološka istraživanja, u saradnji sa Misijom OEBS-a, uradio je posebnu studiju, koja će biti predstavljena krivičarima u okviru savetovanja na Zlatiboru.
V. Savić