Zaštićenim područjima preti opasnost od urbanizacije
Nacionalnim parkovima u Srbiji preti opasnost zbog širenja naselja i urbanizacije usled nelegalne gradnje objekata, razvoja neadekvatnih oblika turizma i nagomilavanja otpada, ali i veće seče šuma u zaštićenim područjima nego što je dozvoljeno, navode iz Državne revizorske institucije.
To su neki od zaključaka izveštaja o reviziji poslovanja nacionalnim prakovima u Srbiji, a predsednik DRI Duško Pejović istakao je da je cilj te revizije bio da se ukaže da je našim nacionalnim parkovima potrebno efikasno, efektivno i ekonomično upravljanje.
U Srbiji postoji pet nacionalnih parkova: Đerdap, Kopanik, Fruška gora,Tara, i Šar planina, koji se prostiru na oko 150.000 hekatra.
Oko 66 odsto je u vlasništvu države, a 34 odsto je privatno vlasništvo.
Nacionalni parkovi su u nadležnosti Ministarstva za zaštitu životne sredine, Nacionalnog parka Đerdap, Nacionalnog parka Tara, opštine Bajina Bašta i opštine Majdanpek.
Pejović je ukazao da su nacionalni parkovi važni, jer čuvaju prirodne vrednosti i resurse od nacionalnog značaja.
„Zašto smo se odlučili na ovu temu? Zbog urbanizacije tih područja, nedostatka komunalne infrastrukture, nerešenih sistema otpadnih voda, razvoja neadekvantih oblika u turizmu...“, rekao je Pejović.
Kako je rekao poslednjih godina postoje tendencije širenja naselja i urbanizacije usled izgradnje nelegalnih objekata, koji ugrožavanju živi svet u nacionalnim parkovima.
Državni revizor Goran Čabarkapa kaže da su na osnovu revizije doneti zaključci da institucije u Srbiji nisu usaglasile sva planska dokumenta u oblasti zaštite prirode, da preduzete aktivnosti institucija koje su zadužene za nacionalne parkove nisu u dovoljnoj meri doprinele efikasnom upravljanju nacionalnim parkovima i da nije bilo dovoljno aktivnosti čuvara i nadležnih inspekcija.
Čabarkapa je istakao da takav odnos institucija prema nacionalnim parkovima stvara rizik za očuvanje, unapređenje i održivo upravljanje nacionalnim parkovima. Na primer, upravljači nacionalnim parkovima Tara i Đerdap nemaju potpunu kontorlu nad aktivnostima na teritoriji zaštićenog područja i da opštine na kojima se ova dva parka prostiru nisu dostavljale primerak izdate građevinske dozvole upravljačima.
Kako je objasnio to za posledicu ima da upravljači nisu imali potpunu informaciju o objektima koji se grade u granicama nacionalnog parka.
Unutar granica nacionalnih parkova Đerdap i Tara, u pojedinim gazdinskim jedinicama, odeljenjima i odsecima, evidentiran je veći obim seče stabala u odnosu na planirani.
Između ostalog, ukazano je da upravljač Nacionalnog parka Đerdap u revidiranom periodu nije obračuvano naknadu za korišćenje zaštićenog područja za postavljanje vikendica i drugih i komercijalnih objekata za odmor, što je dovelo do umanjenja prihoda.
Čabarkapa ukazuje i da je nedovoljna aktivnost čuvara i nadležnih inspekcija, zatim nepostupanje po donetim rešenjima o rušenju objekata, kao i izostanak saradnje nadležnih subjekta dovelo do rasta bespravne gradnje u granicama nacionalnih parkova.
Ukazao je da opština Bajina Bašta u periodu od 2018. do 2020. nije sprovela nijedan inspekcijski nadzor nad izgradnjom bespravnih objekata, što je uticalo na rast bespravne gradnje u granicama Nacionalnog parka Tara.
Opština Majdanpek, dodaje Čabarkapa, u poslednjih 13 godina donela je više od 40 rešenja o rušenju bespravnih objekata na području Nacionalnog parka Đerdap, ali da ni po jednom nije postupano zaključno sa 2020. godinom.
Istakao je da je sa rušenjem počelo tek tokom 2020. godine i da zaključno sa 31. avgustom uklonjen 21 bespravan objekat.
E. D.