Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Novi Sad
  • Bačka Palanka
  • Bačka Topola
  • Bečej
  • Beograd
  • Inđija
  • Kragujevac
  • Leskovac
  • Niš
  • Pančevo
  • Ruma
  • Sombor
  • Stara Pazova
  • Subotica
  • Vršac
  • Zrenjanin

Bosanac odabrao sever Banata za zavičaj

15.11.2021. 12:26 12:27
Piše:
Foto: Privatna arhiva

Već deceniju obogaćuje kulturni život Novih Kozaraca na severu Banatu Umetnička galerija „Zdravko Mandić“.

Kad je renomirani slikar Zdravko Mandić (1935-2012) poklonio kolekciju svojih dela kikindskom muzeju, a uslovio da njihova postavka bude u Kozarcima, slikar Braco Azarić iz tog mesta se nekako osetio prozvanim da 2011, sa profesorom Radetom Novakovićem i parohom Želimirom Jovanovićem, još za Mandićeva života ustanovi galeriju koja nosi njegovo ime.

- Kad je Mandić preminuo, pokrenuli smo likovnu koloniju, a povodom desetogodišnjice postojanja Galerije spremamo prigodnu publikaciju da sumiramo dosadašnji učinak. U zdanju gde su legati Mandića i pisca Đoke Stojčića, te ogranak kikindske biblioteke „Jovan Popović“ sa preko 6.000 naslova, priređuju se i dečije likovne kolonije, izložbe, književni i glumački susreti... Dakle, imamo čime da se podičimo jer je ovo omiljeno stecište umetnika svih profila - veli Azarić, predsednik uprave Galerije.

Ona blisko sarađuje sa Mesnom zajednicom, lokalnom pravoslavnom crkvenom opštinom i osmoljetkom „Ivo Lola Ribar“, a kad zatreba pomažu članice Udruženja žena i druge lokalne organizacije.

Uz stalne postavke članova galerije i slika iz legata Mandića, priređuju se izložbe radova nastalih na likovnim kolonijama, ali i drugih umetnika, poput japanskih vajara, učesnika kikindskog međunarodnog skupa „Tera“

Azarić kaže da dešavanja u galeriji selu puno znače. Svojevremeno su dolazili Raša Popov, Duško Trifunović i druga znana imena, te književnici iz Temišvara Slavomir Gvozdenović, Goran Mrakić i muzičar Mimo Obradov.

Uz stalne postavke članova galerije i slika iz legata Mandića, priređuju se izložbe radova nastalih na likovnim kolonijama, ali i drugih umetnika, poput japanskih vajara, učesnika kikindskog međunarodnog skupa „Tera“. Izlagali su i kikindski stvaraoci Smiljana Šalgo, Svetlana Petrov Rackov i Nandor Mičik, Milorad Kaćanski i Ištvan Fusko iz Srbobrana, Stanislava Letić iz Rume...

- Već smo ugostili oko 60 slikara pa i one rodom iz našeg mesta, poput Predraga Radoševića, koji sad živi u Požarevcu. Odavde potiču i Ljubica Stojanković, Dragana Vulin, Oliver Karanović, Rajko Mrkelja, Saša Đenić, Ratko Bajić, Dušan Kovač... Kozarčani mogu da se ponose slikarima koje imaju, a sve zahvaljujući legatu Mandića, koji je poklonio 1988. Zdravko, iako rođen u Bosni, Kozarce je smatrao zavičajem - naglašava Azarić.

Mandić je završio osnovnu i srednju školu u Kikindi, a Akademiju u Beogradu, gde je i magistrirao. U Zrenjaninu 1965. se zaposlio u Savremenoj galeriji, a od 1974. dve decenije, sve do penzionisanja, bio je direktor. Jedan je od osnivača poznate Likovne kolonije Ečka, imao je preko 150 samostalnih izložbi i dela su mu u mnogim galerijama i privatnim kolekcijama širom sveta.

Pod krovom Galerije je i legat bivšeg ministra kulture Srbije i ambasadora SRJ u Češkoj Đoke Stojčića, koji je poklonio preko 1.000 knjiga, slika i ličnih predmeta.

- To je svojevrsna zavičajna spomen-soba sa predmetima koji podsećaju na Bosansku krajinu, odakle su se kolonisti posle Drugog svetskog rata doselili u Banat. Kad neko dođe sa strane, možemo da mu pokažemo ko smo i odakle došli - iz Ključa, Banja Luke, Prijedora, Sanskog Mosta, Kupresa i drugih mesta. U toj sobi ćemo postavimo i slike naših istaknutih meštana. Žive u Beogradu, Novom Sadu i drugim gradovima naše zemlji i po inostranstvu, ali zavičaj ne zaboravljaju i nastoje da mu se oduže. Milan Ćorković, koji već dugo živi u Berlinu, pomogao je gradnju crkve, a Jovo Đurđević kad je zidana kapela. Vrlo aktivno, Udruženje Kozarčana u Beogradu namerava uskoro da ovde organizuje susret Kozarčana koji žive i rade daleko od zavičaja - najavljuje Braco.

Vilu, koja je postala hram kulture, pomalo nagriza zub vremena i treba je obnoviti, pa se Azarić nada pomoći lokalne samouprave.

- Upravljanje Galerijom u selu nije lako jer za svaku akciju treba naći sredstva. Većinom se obični ljudi ne razumeju toliko u umetnost, pa se pomalo i ustručavaju da dođu na izložbe ili književne večeri. Radije će na fudbalske utakmice ili neke zabavne fešte, no, kako kontinuirano organizujemo kulturna dešavanja, raste zainteresovanost meštana. Umetničko bogatstvo kojim raspolažemo treba čuvati i negovati, a neki mi često prigovore: Da nemaš neke koristi, ne bi ti to ni vodio. Ne mogu shvatiti da ljubav prema umetnosti obavezuje. Žao bi mi bilo da se slike kojima raspolaže Galerija ne vide jer veliko duhovno bogatstvo imaju Novi Kozarci - konstatuje Azarić, koji već treći mandat vodi Galeriju, a slika skoro pola veka.    

Milorad Mitrović

 

Piše:
Pošaljite komentar