Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Novi Sad
  • Bačka Palanka
  • Bačka Topola
  • Bečej
  • Beograd
  • Inđija
  • Kragujevac
  • Leskovac
  • Niš
  • Pančevo
  • Ruma
  • Sombor
  • Stara Pazova
  • Subotica
  • Vršac
  • Zrenjanin

DANAS NA POZORJU „Šindlerov lift” ili soliter kao metafora

25.06.2021. 10:01 10:02
Piše:
Foto: Promo/ Sterijino pozorje

Poslednju takmičarsku predstavu 66. Sterijinog pozorja, koje se sutra završava, „Šindlerov lift“, rađen prema istoimenom romanu Darka Cvijetića, u dramatizaciji i režiji Kokana Mladenovića, Kamerni teatar 55 iz Sarajeva (BiH) izvešće večeras u 20 časova na sceni „Jovan Đorđević“ Srpskog narodnog pozorišta (publika je na sceni).

- Pre dve godine mi je u jednom razgovoru Abdulah Sidran rekao da postoji fantastičan roman napisan o Bosni koji moram da pročitam. To sam uradio i istoga trenutka zvao Emira  Hadžihafizbegovića da mu kažem da po svaku cenu treba da stupi u kontakt sa autorom i otkupi prava za Kamerni teatar 55. Mi smo se ranije dogovorili da pozorišna saradnja Kamernog teatra i mene bude bazirana na nekim velikim i značajnim temama, a ovo jeste nešto veliko i značajno, nešto što na pravi način nastavlja taj put koji smo započeli romanom i predstavom „Sjećaš li se Doli Bel“. Nadam se da će „Šindlerov lift“ biti predstava nekog novog, specifičnog pozorišnog jezika, kojeg tek otkrivamo na probama, koji treba da pruži pozorišni odgovor i nekim scenskim metaforama da odgovori na literarne metafore Darka Cvijetića. Ako uspemo da dekodiramo taj jezik, nadam se izuzetnom rezultatu. Proces je uzbuđujući, a predstava zavisi od tako puno faktora od kojih mnogi nemaju veze sa nama, pa se nadamo najboljem ishodu – kaže u intervjuu reditelj Kokan Mladenović, povodom rada na ovoj predstavi.

Uloge u „Šindlerovom liftu“ tumače: Tatjana Šojić, Gordana Boban, Admir Glamočak, Aleksandar Seksan, Muhamed Hadžović, Maja Izetbegović, Senad Alihoyić, Sabit Sejdinović, Dina Mušanović, Davor Golubović, Lana Zeničanin, Tijana Zeherović, Sin Kurt, Isa Seksan i Dino Hamidović. 

- Sve počinje naivno i nevino poput đečije igre – slažu se kockice, voze se autići, bageri, igra se vojnika, spušta niz tobogan, sve dok ozbiljnošću priče đečija igra ne dobije ozbiljne konotacije i sablasan prizvuk. Đečije igralište postaje bojno polje – piše Yejna Hoyić, u kritici na portalu drama.ba - Kako je soliter sagrađen od fragmenata, tako je i struktura predstave fragmentarna. Isprepliću se priče koje tek na kraju možemo sagledati u cjelini i shvatiti svaku od početka do kraja. Princip fragmentarnosti je preuzet i iz romana. Treba spomenuti i činjenicu da nisu svi likovi u potpunosti preuzeti iz romana, te da su pojedini spojeni, data im je dodatna psihologija, kako bi na sceni bili što uvjerljiviji. Tačnije, sve intervencije su tu u svrhu katarze koja je veoma jaka.

N. P-j.

Autor:
Pošaljite komentar